Брђанка

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brđanka
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Asterids
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Arnica
Vrsta:
A. montana
Binomno ime
Arnica montana
Arnica montana

Brđanka, moravka ili planinska arnika (lat. Arnica montana), poznata i kao veprovac i vučji zub, je je planinska, aromatična biljka visine od 20 do 60 santimetara iz roda arnika i porodice glavočika (Asteraceae). Raste na suvim livadama, planinskim obroncima i brdima, na području skoro cele Evrope.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Planinska arnika je biljka koja raste u Evropi. Nalazi se od južnog dela Pirinejskog poluostrva do južnog dela Skandinavije. Raste do nadmorskih visina od skoro 3.000 metara. U severnim delovima Evrope biljka postaje sve ređa, uglavnom zbog razvoja poljoprivrede.

Cvast glavica: periferni jezičasti, centralni cevasti cvetovi

Osobine[uredi | uredi izvor]

  • Stabljika je uspravno i malo razgranato sa jednom cvetnom glavicom. Visine je od 20 do 60 cm.
  • Listovi su sitni, debeli, nasuprotni i malo nazubljeni, a pri dnu stabla složeni u rozetu.
  • Cvet je glavica sa jezičastim venčićem na vrhu stabljike i proširenim cvetovima koji imaju pricvetne listiće. Cvetovi su žuti ili narancastocrveni prečnika od 6 do 8 cm.

Lekovitost[uredi | uredi izvor]

Kao lekoviti deo biljke se koriste cvet, koren i listovi. Cvet se skuplja u vreme cvatnje, a korenje u proleće

Planinska arnika se koristi u lečenju rana, pri čemu ublažava bolove i pospešuje njihovo zaceljivanje. Koristi se i u lečenju grla, a sa drugim lekovitim biljkama u lečenju upale pluća, tifusa, slabosti srca, za pospešivanje cirkulacije krvi i izlučivanje znoja i mokraće.

Zaštita[uredi | uredi izvor]

Ova biljka je zaštićena vrsta. Od XVIII veka, kada je biljka počela da se koristi u apotekama, njena popularnost je značajno porasla. Nekontrolisano branje učinilo je to da je biljka postala dosta retka, pa je morala biti zaštićena. Danas se biljka gaji za lekovite svrhe.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Napomena[uredi | uredi izvor]

  • Članak je velikim delom preuzet sa sajta www.herbateka.com, sa ove stranice. Dozvolu za korišćenje materjala sa ovoga sajta možete videti ovde.