Veliki arteški basen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Topla voda u basenu

Veliki arteški basen (engl. Great Artesian Basin), takođe i Veliki australijski basen, je najveći i najdublji arteški basen na svetu. Zahvata površinu od oko 1.700.000 km², između Karpenterijskog zaliva na severu i Basena Mari—Darling na jugu.

Geologija[uredi | uredi izvor]

Dno basena je izgrađeno od jezersko-rečnih sedimenata i gline, koji su akumulirali veliku količinu vode (oko 65.000 km³). Temperatura te vode kreće se od 30 °C do 100 °C, a debljina sloja premašuje i 3.000 metara. Površina je izgrađena od gvožđa i kvarca. Uravnjena je i izložena deflaciji i koroziji.

Odlike[uredi | uredi izvor]

Veliki arteški basen zahvata najveći deo južnog i centralnog Kvinslenda, zatim krajnji jugoistok Severne teritorije, severozapad Južne Australije i krajnji sever Novog Južnog Velsa. Na zapadnom obodu basena nalazi se Simpsonova pustinja. Zbog uticaja klime i vetra, ovaj prostoru podseća na hamade u Sahari. Voda služi za zagrevanje stanova u gradovima, navodnjavanje i dr. Postoji oko 10.000 arteških bunara.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vujadinović, S. (2009): Regionalna geografija Australije, Geografski fakultet, Beograd