Википедија:Trg/Arhiva/Vikipolitika/5

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Opet zlatiborski jezik (nastavak)[uredi | uredi izvor]

Mislim da svima dugujem jedno dooobro objašnjenje. Počeću od Kulina bana i dobrijeh dana kad sam tek došao na Vikipediju, pa lijepo ni po babu, ni po stričevima... Evo ovako:

Prvo od svega, ja zaista jesam pravi Đorđe D. Božović, i zaista sam Zlatiborac.

Drugo, srpsku Vikipediju veoma volim i poštujem i ovdje nikad nisam uradio ništa loše.

Treće, ja sam veliki lokal-patriota, što se dalo primijetiti, ali sam i veliki srpski rodoljub, što se takođe dalo primijetiti, ali je malo ko o tome vodio računa...

Prvi put kad sam počeo sa svim tim glupostima, ili sranjima koje pravim na engleskoj Vikipediji i Meti, kako su to neki korisnici okarakterisali, to je bilo zato što mi je ovdje postalo dosadno i glupo. Novi korisnici se često ohlade, pa je tako bilo i sa mnom.

Prvi put je bilo šta je bilo, ali sa tim je završeno, i ja sam obećao da je sve gotovo. Postao sam administrator i opet mi je bilo lijepo na srpskoj Vikipediji. Uslijedio je i veliki broj članaka...

Ja ne želim da kontrolišem bilo koju Vikipediju niti šta drugo, niti želim da ih imam pod svojim okriljem.

Evo šta se dogodilo nakon nekih dva mjeseca: Korisnik:Petronije, porijeklom sa Zlatibora, a živi na Novom Beogradu, postavio je na stranu za razgovor članka Šuljagići neke podatke o narodnom govoru Zlatiboraca. Takođe je i na engleskoj Vikipediji napisao članak Zlatiborian, gdje je takođe nešto napisao o tom govoru. Ja sam se opet zainteresovao...

Taj narodni govor veoma je očuvan među zlatiborskim stanovništvom. Zadivljujuće, budući da je bombardovan ekavštinom više od dva vijeka... Ipak, nove generacije sve više zaboravljaju taj govor. Zato sam mislio da ga treba sačuvati.

Sa nekoliko istomišljenika (mada se to nije slavno završilo), ponovo je na engleskoj Vikipediji napisan članak Zlatiborian language. Zašto opet language, ne bih mogao da objasnim. Valjda je sve tako odjednom krenulo, kao prije...

Opet je uslijedio zahtjev na Meti. Samo, sada je tu i test-Vikipedija.

Treba da shvatite da je ovo sad samo jedan pokušaj da se govor koji nestaje ipak očuva. Možda sam i prekršio dato obećanje, ali niti sam ja opet postavio članak Zlatiborian language, niti sam ja ponovo dao zahtjev na Meti. To je bila Aleksandra Selaković koja je Milošu, Goranu i Dungu poznata...

I ono glavno: spreman sam da sad, jednom ZAUVIJEK prekinem sa tim stvarima, ako se složite da napišem članak zlatiborski govor i da u njemu opišem govor Zlatiboraca i njegove razlike i sličnosti sa književnim srpskim jezikom i ako se složite da članke vezane za Zlatibor napišem tim govorom, a da u njih stavim kao nekakvo "upozorenje" ovakav šablon:

NAPOMENA: Ovaj članak je pisan originalnim zlatiborskim govorom - više o Zlatiboru  
NAPOMENA: Ovaj članak je pisat izistinskijem zlatiborskijem govorom - više o Zlatiboru  

Žao mi je zbog toga što sam izgubio vaše povjerenje. Ja stvarno nikad nisam ništa loše uradio na srpskoj Vikipediji. Smatrajte ovo kao novo obećanje, novi dogovor i novu šansu. Nemojte prerano da donosite zaključke i da budete jednostrani.

Što se mog obrazovanja tiče, ta tema je veoma delikatna, ali nadasve zanimljiva i čak zapanjujuća. Ne bih da zvučim neskromno i samohvalisavo, ali prije mog dolaska na srpsku Vikipediju, Dungo je važio za najmlađeg korisnika. To je bilo prije mog dolaska...

A nevezano za sve ovo, imam dva pitanja: Gdje je Goran Anđelković; i Zašto ovdje piše moje ime?

Vječno se kajući, --Đorđe D. Božović 21:24, 6 novembar 2005 (CET)

Sve je to u redu, ali ne trbaš ga očuvati. Cijela Hrvatska ga govori i ne vjerujem da će ga se lišiti. --D Orlović 21:34, 6 novembar 2005 (CET)


P.S. sve mi je to nekako postalo zanimljivo moram jednom da odem na Zlatibor. Kolko je to daleko od Kruševca koga znam da posetim neretko?? --D Orlović 21:58, 6 novembar 2005 (CET)
A, jok, nije tačno da se ovako govori u Hrvatskoj. Ništa loše, ali primijetio sam da si ti jedan od onih korisnika koji misle da je samo ekavski pravi srpski. Nemoj da se uvrijediš, ali ipak treba neke stvari još da naučiš sa te strane. Srpski je od starine ijekavski, a hrvatski je bio prvo ekavski (kajkavski, veoma sličan slovenačkom jeziku). Srbi u Ugarskoj (današnje Slavonija, Lika, Vojvodina) su primili ekavštinu od Hrvata (a i Ugri su pokušavali da prikažu jezik Srba i Hrvata kao jedan isti, pa su i nametali latinicu Srbima). Kad je Vuk standardizovao jezik, od mnoštva dijalekata izabrao je istočnohercegovački. Taj dijalekat se govori i na Zlatiboru. To je ijekavski dijalekat sa novoštokavskom akcentuacijom (dakle, onaj koji ima pravilan akcenat sa naše današnje tačke gledišta, nasuprot staroštokavske akcentuacije, koja uopšte ne poštuje književna pravila u vezi sa akcentom). Dakle, srpski književni jezik je ijekavski, po Vuku. Tim ijekavskim izgovorom pisana je i naša narodna književnost, tako da je i to jedan plus. Kasnije su Srbi iz Vojvodine i Šumadije, koji govore vojvođansko-šumadijskim dijalektom, koji isto ima novoštokavsku akcentuaciju, ali je ekavski, htjeli da se i ekavski izgovor uvede u književni jezik. Tako je i urađeno, jer su Beograd, Novi Sad i drugi veliki centri upravo bili u tim oblastima. Tako je srpski književni jezik postao ravnopravno ijekavski i ekavski. U međuvremenu, Hrvati predvođeni Ljudovitom Gajem prihvataju ijekavštinu i štokavsko nariječje za osnovu svog književnog jezika. Konkretno, oni su uzeli govor Dubrovnika kao najprimjerniji među dijalektima (a u Dubrovniku se takođe govori istočnohercegovački dijalekat). Ispravnost tog postupka je malčice diskutabilna, budući da mnogi Dubrovčane smatraju Srbima katoličke vjere, a ne Hrvatima. U svakom slučaju, Hrvati, bez obzira da li su ikavci, ekavci, ijekavci, štokavci, čakavci, kajkavci... svi su prihvatili štokavsko nariječje i ijekavski izgovor. Kod nas u Srbiji ekavski je vremenom postao mnogo korišćeniji od ijekavskog. Tako je izvršena nekakva imaginarna podjela: srpski jezik je navodno ekavski, a hrvatski je ijekavski. Svi zaboravljaju da je i srpski ijekavski, kako je i sam Vuk govorio. Zato i ti možeš da pišeš ijekavski ako ti je lakše, pošto vidim da nisi sasvim siguran (kad napišeš npr. orentisati, jer misliš da je orijentisati ijekavsko, a u stvari je isto u oba izgovora, jer potiče od riječi Orijent, što znači istok). Hrvati su i mnogo riječi od nas uzeli. Tako, na primjer, oni kažu prokužiti za shvatiti (mada koriste i shvatiti), ali tako se kaže i na Zlatiboru. Ili, oni kažu prihvaćati, shvaćati, umjesto prihvatati, shvatati, ali i na Zlatiboru se kaže privaćati i svaćati, sa ć. Ali na Zlatiboru se ne kaže niti tanjur, niti točka, niti zarez, niti palača, niti plaća, niti obitelj... Dakle, zlatiborski govor je daleko od onoga što se govori u Hrvatskoj (a i mi Zlatiborci ljepše govorimo, umijemo da izgovorimo svako slovo pravilno, i imamo pravilan akcenat, a ne kao oni). A čak i da se govori u Hrvatskoj (inače je 1990-te godine u Hrvatskoj najprodavanija knjiga bila Kremansko proročanstvo, koje je pisano na originalnom zlatiborskom govoru), stvar je u tome što generacije od sedamdesetih, čak i šezdesetih, pa nadalje koje žive u urbanim mjestima na Zlatiboru više ne govore tim govorom kao njihovi očevi, djedovi (đedovi), pradjedovi (pramđedovi)... To što ste vi shvatili kao vandalizam i psihički poremećaj u mom mozgu bio je pokušaj očuvanja jednog veoma lijepog narodnog govora na kom počiva naša narodna književnost. Meni bi stvarno mnooogo značilo da prekucam sve članke vezane za Zlatibor zlatiborskim govorom, pa da jednom za svagda završimo sa ovim stvarima i da obje strane budu srećne (mada ja ne bih volio da se srpska Vikipedija dijeli ni na kakve strane). A ako dođeš na Zlatibor, vjeruj mi, nećeš se pokajati! Samo nemoj kao većina turista da dođeš na Kraljeve Vode i tu provedeš sav svoj boravak, jer tako nećeš ništa vidjeti, niti ćeš čuti pravi zlatiborski govor (mada ćeš izvjesno čuti neku zlatiborsko-srbijansku ijekavsko-ekavsku mješavinu). Bilo bi dobro i da se nekako vidimo. Zlatibor ti je otprilike na pola puta od Beograda do jadranskog primorja. U koji god grad da odeš, lako ćeš doći na Zlatibor, jer postoje direktne autobuske linije za Zlatibor, ima i onih autobusa (buseva kako mi kažemo) koji nigdje ne staju sve do Zlatibora, ima onih koji staju samo u većim gradovima, a ima i onih koji staju u svakom selu. Autobus otprilike putuje 3-4 sata od Beograda do Zlatibora. Do Užica ima oko 50-tak minuta, to je grad najbliži Zlatiboru. Otvori atlas, vidjećeš Zlatibor u jugozapadnoj Srbiji, blizu granice sa Bosnom. A možeš da ideš i vozom. Na čuvenoj pruzi Beograd-Bar imaju tri stanice na Zlatiboru: na Sušici (što je najbliže Kraljevim Vodama), u Šljivovici (što je blizu Sušice) i u Semegnjevu (odakle do Voda ima oko 10 km, tj. oko 7 km vazdušnom linijom). E, samo još avionom na žalost ne možeš, jer aerodrom koji se na Kraljevim Vodama pravi bar jedno sedam godina još uvijek nije završen, i neće skoro, vjeruj mi - lokalna politika je čudo, a tek što je Zlatibor bio poprište stranačkih borbi u prošlosti! Baš sam se zapričao, --Đorđe D. Božović 23:17, 6 novembar 2005 (CET)
Đorđe, dopada mi se tvoj način mišljenja i neki komentari koje si dao u gornjem tekstu. To znači da te podržavam u suštini, a protiv sam onih koji te napadaju sa "tankim" ili nikakvim argumentima. Negovanje, očuvanje ili registrovanje zlatiborskog "govora" (tako govore Zlatiborci) može da bude prilog bogatstvu srpske kulture, a to znači da bi ono moglo da neđe mesto i na srpskoj vikipediji. Za mene to uopšte nije sporno. U tom smislu bi bilo poželjno pažljivo izabrati način kako da se organizuju članci na zlatiborskom govoru, a da ne ometaju osnovnu strukturu sr viki. Svakako da postoji veći broj mogućnosti i ako se izabere prava (bezbolna) to će biti automatski izglasano konsenzusom. Recimo, jedna od mogućnosti je da se u članku napr. Zlatiborski govor koji bi bio napisan srpskom ekavicom ili ijekavicom navede interni link za taj ili bilo koji drugi članak na zlatiborskom govoru. Jedna od mogućnosti je ova Zlatiborski govor/Zlatiborski govor (Zl), i ostalo analogno tome. Ko želi da čita ili piše na zlatiborskom govoru neka ide na taj interni link. Svi tekstovi moraju da poštuju pravila domaćina a to je sr viki. Nikakve separatističke ili reklamne aktivnosti ne bi bile dozvoljene. Ukoliko bi se prava narušavala ne bi bio obrisan samo dotični tekst već cela karegorija tekstova. Budući da si ti ovo pokrenuo tebe vidim kao odgovornu osobu koja bi o svemu ovome brinula i vodila administriranje. Uz ovo ne bi se gledalo sa odobravanjem da neki tekstovi istih autora kao na sr viki, na drugim medijima imaju separatističke dodatke, jer bi to značilo da se na sr viki potura separatizam kroz mala vrata. Dakle, piši pošteno i ja ću te podržavati. :domatrios 11:38, 7 novembar 2005 (CET)
  • Ovaj Domatriosov predlog takođe ima dosta smisla. Glavni tekst na "regularnom" srpskom, sa linkom na vrhu strane ka "zlatiborskom", nije loša ideja. --Dzordzm 19:26, 7 novembar 2005 (CET)


Hehe. Zanimljivo. U svakom slučaju, ovo na meti je zaista bilo nepotrebno, ali šta je tu je sada. to je bilo zato što mi je ovdje postalo dosadno i glupo. - onda stvarno ne bismo želeli da doživimo da se svojski smoriš... :) Sad smo saznali da si mlađi, što je samo plus. Valjda... Ja ti lično opraštam, ali bih voleo da je ovaj put i poslednji. Meta nije za zezanje i tako to... Goran Anđelković je zauzet i vratiće nam se. Tvoje ime piše na onoj strani jer ga je neko to upisao, a s obzirom da ti pitaš, verovatno nisi ti, a pošto je izlistana IP adresa, onda verovatno ne zna niko. Dakle, ako ti smeta, obriši. Što se tiče članka i šablona, neopredeljen sam povodom toga, jer je lepo čuvati tradiciju sa jedne strane, ali sa druge strane mislim da nam je vikipedija dovoljno šarolika i da treba da se držimo književnog jezika, a naravno ti tekstovi na zlatiborskom govoru mogu da budu ovde, ali van glavnog imenskog prostora. Over and out ;) --Dungo ۞ 21:44, 6 novembar 2005 (CET)

Božoviću, zbog tvoje „neozbiljnosti“ (jednom je neozbiljnost, drugi put teško, a tri puta je ozbiljna provokacija) smo neki koji smo glasali protiv tvog predloga okarakterisani kao „srpski nacionalisti koji ugnjetavaju predivan zlatiborski narod preko dvesta godina i uništavaju njihov predivan jezik“ i sl. Mada ti nisi odgovoran za tuđe postupke, jesi za svoje i moram da kažem - ja više da doživljavam takvo prozivanje ne želim i sledeći put ću učiniti sve što je u mojoj moći da osetiš posledice svojih postupaka. Ako se ostali slože, još ovaj put će proći bez posledica. A čisto da se zna, ni sada ne verujem tvom pokajanju, naročito nakon onoga što si napisao na Meti. Brane Jovanović 22:32, 6 novembar 2005 (CET)

Ne moraš da vjeruješ ako nećeš. To je bilo samo dva puta, bar koliko se ja sjećam, a ako je bio nekad još neki put, to nema veze sa mnom. Šta Mark priča nije moja stvar, ja mu nisam uopšte rekao da kaže kako poznaje neke Zlatiborce i ima kući mnogo knjiga o zlatiborskom jeziku, i mnogo bedževa na kojima piše "stop srpskoj okupaciji!" i sl., to je on sam izmislio, kao i to što priča da su Zlatiborci njegova braća, i da će zajedno sa Zlatiborcima dočekati lijepi dan kad će Zlatibor biti slobodan i on će tada doći na Zlatibor, ako ga Srbi ne unište svojim puškama. Još je čovjek navodno i vidio na televiziji sve to što priča! Vidio je i slike Zlatibora, i jadne Zlatiborce itd. A kažete da sam ja lud i da treba da idem na pregled! Pored njega takvog čisto sumnjam da ću ikad stići na red, taj će se najvjerovatnije liječiti doživotno. Kriv sam za svoje postupke, to je tačno, ali nisam imao nikakve loše namjere. Cilj opravdava sredstvo, na kraju krajeva. I ja nisam rekao da sam prestao sa tim, pogešno si me razumio. Ja sam rekao da ću prestati sa tim (futur I - buduće vrijeme), i to zauvijek, kad se složite da prekucam članke o Zlatiboru na zlatiborski narodni govor, jer ja ne želim da se taj govor izgubi. Takođe ne želim da budem ni sa kim u svađi, krivo mi je što ste me tako omrzli, ali vi kao da stvarno ništa ne razumijete.--Đorđe D. Božović 23:17, 6 novembar 2005 (CET)
Ne razumem kako sada to uslovljavaš. Sad imamo uslov da ako ti dozvolimo jednu stvar, da više nećeš da cimaš, ali u suprotnom nastavljaš istom merom? Nije lepo inatiti se... Ako ti je do očuvanja tradicije, pravi svoju viki... Drago mi je što to želiš i drago mi je da si hiperultralokalpatriota (mada to može da ima znatnih kontraefekata), ali moraju da postoje neke granice... --Dungo ۞ 23:32, 6 novembar 2005 (CET)

Nije ovo nikakva ucjena! To je samo prijedlog. Ja sam ovdje postavio pitanje. Pitao sam da li se slažete da te članke prevedem na zlatiborski narodni govor, jer je tako doličnije temi, a i veliki plus je očuvanju tradicije. To je ipak nešto čemu treba neko slaganje ostalih korisnika, a i to što sam ja kao neki robijaš na uslovnoj ipak iziskuje da pitam prije nego što to uradim. I ja sam lijepo pitao. I još sam rekao da kad to bude, ja ću biti zadovoljan i neću više praviti nikakve gluposti. To je stvar dogovora. --Đorđe D. Božović 23:51, 6 novembar 2005 (CET)

Ok. Otvori negde nekakvo glasanje povodom toga. Može i ovde, ali u zasebnoj temi. Pa da vidimo šta kaže mnjenje. --Dungo ۞ 23:54, 6 novembar 2005 (CET)

Republika srpska[uredi | uredi izvor]

Dakle ovako, rešio sam da "sredim" Dadu i Emira, koji na engleskoj Vikipediji šire mržnju prema Srbima i Republici Srpskoj. Smučile su mi se više njihove gluposti i nacionalistička propaganda. Mislim da bi svi koji su zainteresovani takođe trebali da se uključe u ovo. Pre svega, cilj je napraviti članke Republika Srpska i History of Republika Srpska neutralnim, odnosno očistiti ih od bošnjačke nacionalističke propagande. Način da se članak o istoriji Republike Srpske učini neutralnim jeste da se pored bošnjačkog gledišta tamo prikaže i srpsko gledište i da se pored srpskih zločina prema bošnjacima (o kojima tamo piše) takođe piše i o bošnjačkim zločinima protiv Srba, da bi se tako stvarno dobila neutralna slika. Način na koji neki od vas mogu pomoći ovde je taj da prikupe podatke o zločinima učinjenim nad Srbima tokom rata, kao i o broju Srba proteranih iz Federacije BIH, Sarajeva, itd. I povremeno revertovanje dotičnih članaka od Dadinog i Emirovog vandalizma ne bi bilo loše. PANONIAN 20:08, 6 novembar 2005 (CET)