Vilim Horvaj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
vilim horvaj
Lični podaci
Datum rođenja1901.
Mesto rođenjaBela Crkva,  Austrougarska
Datum smrti19. april 1939.(1939-04-19) (37/38 god.)
Mesto smrtiMoskva,  Sovjetski Savez
Delovanje
Član KPJ od1923.

Vilhelm Vilim Horvaj (pseudonim Švarcman; Bela Crkva, 1901Moskva, 19. april 1939), jugoslovenski revolucionar nemačkog porekla i sekretar SKOJ-a.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1901. godine u Beloj Crkvi kod Vršca. Po narodnosti je bio Nemac.

Prvobitno je bio član KP Rumunije od 1922. do 1923. godine, a od 1923. godine član KP Jugoslavije. Bio je lider beogradske komunističke omladine, a potom sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku 1925. godine, te član Centralnog komiteta SKOJ-a.[1] Od 1927. godine je bio član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju.[2]

Tokom velike policijske provale u SKOJ i partijsku organizaciju u Beogradu, oktobra 1927. godine Vilim Horvaj je bio uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora.[3] Prethodno su uhapšeni omladinci mučeni u beogradskoj Glavnjači, o čemu su javno govorili tokom suđenja.[3]

Godine 1929. bio je ponovo uhapšen u Zagrebu. U Sudbenom stolu pripremalo se njegovo suđenje. Za nekoliko dana očekivalo se da bude osuđen i bačen na robiju.[1] Nakon uspešne akcije koju su organizovali njegovi partijski drugovi, iz zagrebačke policije je spašen Vilim Horvaj. Vođa akcije spašavanja bio je Stjepan Cvijić.[4]

Posle bekstva iz Jugoslavije živeo je u Beču, Berlinu i Moskvi. Prema jednom izvoru, 1929. godine je emigrirao u Sovjetski Savez[1], a prema drugom izvoru 1933. godine.[2]

U Moskvi je završio Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada i postao rukovodilac jugoslavenskog sektora Međunarodne lenjinske škole.[2] Takođe je bio jedan od istaknutih zvaničnika svetske Komunističke omladinske internacionale. Horvaja su, po pravilima konspirativnosti, partijski drugovi zvali Milan Belić, a moskovski pseudonim mu je bio Stepan Antonovič Švarcman.

Uhapšen je 3. novembra 1938. na radnom mestu urednika izdavačkog preduzeća „Strani radnik“ u Moskvi. Istog dana, pored njega su uhapšeni i španski borci Vladimir Ćopić i Janko Jovanović. Streljan je u Moskvi 19. aprila 1939. godine.

Rehabilitovan je u Sovjetskom Savezu 10. juna 1958. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Petrović, Slobodan (1962). Sedam sekretara SKOJ-a. Rad. 
  2. ^ a b v Ivan Očak, Jugoslavenske vanpartijske emigrantske organizacije u SSSR-u između dva rata
  3. ^ a b Cazi, Josip (1962). Nezavisni sindikati, 1921-1929. Republičko vijeće SSJ za Hrvatsku. 
  4. ^ Očak, Ivan (1982). Braća Cvijići. Spektar. 

Literatura[uredi | uredi izvor]