Vojislav Bogićević
Vojislav Bogićević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 17. april 1896. |
Mesto rođenja | Prnjavor, |
Datum smrti | 31. decembar 1981.85 god.) ( |
Mesto smrti | Sarajevo, |
Vojislav Bogićević (Prnjavor, 17. april 1896 — Sarajevo, 31. decembar 1981) bio je srpski istoričar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Još kao gimnazijalac prišao je nacionalno-revolucionarnoj organizaciji Mlada Bosna i bio njen odani član. Nakon okončanja rata i izlaska iz zatvora završio je učiteljsku školu a zatim Filozofski fakultet u Beogradu. Između dva rata najduže se zadržao na dužnosti upravnika đačkog doma u Tuzli. Bio je i član glavnog odbora Prosvjete i njen veliki aktivista.[1] Neumorno je radio na širenju knjige u narodu preko Prosvjetinih biblioteka i raznim konkretnim akcijama za opismenjavanje stanovništva. Kao rezervni oficir Jugoslovenske vojske i kao Srbin bio je zarobljen i interniran u logor u Nemačku. Zbog ilegalnog rada u oficirskom logoru premešten je u koncentracioni logor iz koga se vratio posle oslobođenja zemlje.
Neko vreme radio je kao profesor srednjih škola u Tuzli, a zatim je premešten u Sarajevo gde radi kao predavač na Višoj pedagoškoj školi. Kraće vreme bio je direktor Muzeja grada Sarajeva a zatim duže vreme upravnik Arhiva Narodne republike Bosne i Hercegovine. Upravo na položaju upravnika arhiva došle su do izražaja njegove velike istraživačke i stvaralačke sposobnosti. Pretežno se bavio istorijom Bosne i Hercegovine u XIX i XX veku. Posebno privlačna tema bio mu je Sarajevski atentat i period okupacione vlasti Austrougarske u Bosni i Hercegovini.
Važniji radovi[uredi | uredi izvor]
- Kako je u Bosni ukinuta rabota i uvedena trećina 1848. godine, 1950.
- Stanje raje u Bosni i Hercegovini pred ustanak 1875 — 1878, 1950.
- Početak ustanka Luke Vukalovića (1852 — 1853), 1952.
- Atentat Bogdana Žerajića 1910, 1954.
- Sarajevski atentat - Stenogram Glavne rasprave protiv Gavrila principa i drugova, 1954.
- Afera Barut miriše 1908, 1966.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vojislav Bogićević”. Istorijska biblioteka. Pristupljeno 19. 1. 2019.