Geografski atlas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mapa sveta iz prvog modernog atlasa, Theatrum Orbis Terrarum, Abrahama Orteliusa iz 1570. godine

Atlas je zbirka astronomskih i geografskih karata pravilno sređenih u sadržajnu celinu. Naziv je dobio po mitološkom biću Atlasu koji se javlja u 16. veku na naslovnoj stranici Merkatorove zbirke karata). Pored geografskog atlasa postoji i enciklopedijski atlas koji predstavlja zbirku tablica, grafikona i ilustracija iz oblasti botanke, zoologije, medicine i dr.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Upotreba reči „atlas“ u geografskom kontekstu datira iz 1595. godine kada je nemačko-flamanski geograf Gerhard Merkator objavio Atlas Sive Cosmographicae Meditationes de Fabrica Mundi et Fabricati Figura („Atlas ili kosmografske meditacije o stvaranju univerzuma i univerzuma kakav je stvoren"). Ovaj naslov daje Merkatorovu definiciju reči kao opisa stvaranja i forme celog univerzuma, a ne samo kao zbirke mapa. Sveska koja je objavljena posthumno godinu dana nakon njegove smrti je tekst širokog obima, ali kako su se izdanja razvijala, postala je jednostavno zbirka karata i u tom smislu se ta reč koristila od sredine 17. veka. Neologizam koji je skovao Merkator bio je znak njegovog poštovanja prema Titanu, Atlasu, „kralju Mauretanije“, koga je smatrao prvim velikim geografom.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Atlas

Prvu knjigu koja sadrži geografske karte i koja bi se mogla smatrati atlasom je sastavio antički geograf Klaudije Ptolemej u Aleksandriji oko 150. godine. Taj atlas je doživeo ponovno izdanje u Bolonji 1477. godine. Jedan od samo nekoliko preostalih primeraka tog atlasa se danas čuva u franjevačkom samostanu na Košljunu. Prvi moderni atlas je sastavio belgijski geograf Abraham Ortelius 1570. godine. Nazvao ga je Theatrum Orbis Terrarum i sadržavao je 53 geografske karte koje su prikazivale celi tada poznati svet. Ime atlas je uveo poznati belgijski geograf i kartograf Gerhard Merkator koji je izrađivao precizne karte sveta i podstakao Orteliusa na izradu atlasa, a prvi takav atlas je izdao 1595. Pre se smatralo da je ime dao prema divu Atlasu iz grčke mitologije, ali se danas smatra da je ime dao prema Mauritanijskom kralju Atlasu.[2]

Vrste atlasa[uredi | uredi izvor]

Atlasi se mogu podeliti u različite kategorije po različitim kriterijumima. Prva dimenzija po kojoj se podeliti je u odnosu na vrsti medijuma, pa tako razlikujemo štampani i atlas u elektronskom formatu. S obzirom na znanje i veštine korisnika ili prema upotrebi delimo ih na školski atlas, kućni atlas i atlas za planiranje. Atlase u odnosu na obimnosti sadržaja i veličinu možemo podeliti na atlas sveta, atlas kontinenta, atlas država i atlas gradova. Prema obimnosti tema koje obrađuje, razlikujemo opšti atlas i tematski atlas. Opšti atlas sadrži uglavnom fizičke karte, dok je tematski atlas posvećen jednoj temi, pa razlikujemo istorijske atlase, atlase prirode, atlase anatomije itd.[3]

Putopisni atlas je napravljen za laku upotrebu tokom putovanja i često ima spiralne poveze tako da može biti presavijen (na primer, poznati atlasi Geografske A-Z kompanije mapa). On ima mape sa velikim zumom tako da se karte mogu lako pregledati. Putni atlas se takođe može nazvati putnom mapom.[4]

Stolni atlas je napravljen slično referentnoj knjizi. Može biti u tvrdom ili mekom povezu.

Postoje atlasi drugih planeta (i njihovih satelita) u Sunčevom sistemu.[5]

Postoje atlasi anatomije koji mapiraju organe ljudskog tela ili drugih organizama.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mercator's own account of the reasons for choosing King Atlas are given in the preface of the 1595 atlas. A translation by David Sullivan is available in a digital version of the atlas published by Octavo. The text is freely available at the New York Society Library Arhivirano mart 10, 2016 na sajtu Wayback Machine, pdf page 104 (corresponding to p. 34 of Sullivan's text).
  2. ^ Jan Smits, Todd Fell (2011). Early printed atlases: shaping Plato's 'Forms' into bibliographic descriptions. In: Journal of map & geography libraries : advances in geospatial information, collections & archives, (ISSN 1542-0353), 7(2011)2, p. 184-210.
  3. ^ Schwartz, John (2008-04-22). „The Body in Depth”. The New York Times. Pristupljeno 2015-05-07. 
  4. ^ „Road map”. Merriam Webster. Pristupljeno 2012-05-31. 
  5. ^ Greeley, Ronald; Batson, Raymond. The NASA Atlas of the Solar System. ISBN 978-0521561273. 
  6. ^ Schwartz, John (2008-04-22). „The Body in Depth”. The New York Times. Pristupljeno 2015-05-07. 
  7. ^ „Washington, DC Launch of Africa: Atlas of Our Changing Environment”. Wilson Center (na jeziku: engleski). 2011-07-07. Pristupljeno 2019-09-21. 
  8. ^ „Book Launch: One Planet, Many People: Atlas of Our Changing Environment”. Wilson Center (na jeziku: engleski). 2011-07-07. Pristupljeno 2019-09-21. 
  9. ^ Dunn, Andrew M.; Weston, Michael A. (2008). „A review of terrestrial bird atlases of the world and their application”. Emu. 108: 42—67. S2CID 83786727. doi:10.1071/MU07034. 
  10. ^ Lord, John; Dennis Johnstone Munns; T. K. Beck; A. J. Richards (1970). Atlas of breeding birds of the West Midlands. London: Published for the West Midland Bird Club (by) Collins. str. 3—276p(chiefly illus, form, maps) ; 20cm. ISBN 978-0-00-211040-2. Arhivirano iz originala 5. 2. 2012. g. 
  11. ^ Richards, John F. (1997). „Early Modern India and World History”. Journal of World History. 8 (2): 197—209. ISSN 1527-8050. S2CID 143582665. doi:10.1353/jwh.2005.0071. 
  12. ^ Batchelor, Robert (januar 2013). „The Selden Map Rediscovered: A Chinese Map of East Asian Shipping Routes, c.1619”. Imago Mundi. 65 (1): 37—63. ISSN 0308-5694. S2CID 127283174. doi:10.1080/03085694.2013.731203Slobodan pristup. 
  13. ^ Manes, Stephen (1996-01-09). „CD-ROM Atlases Shrug Off Details”. New York Times. Arhivirano iz originala 2012-11-06. g. Pristupljeno 2009-02-20. 
  14. ^ Del Vecchio, Stephen (1998-05-01). „The New World (Part II)”. School Library Journal. Reed Business Information. Arhivirano iz originala 2012-02-17. g. Pristupljeno 2009-02-20. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Online atlasi
Istorija atlasa
Istorijski atlasi onlajn
Druge veze