Devavanja
Devavanja mađ. Dévaványa | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Velika južna ravnica |
Županija | Bekeš |
Srez | Đomaendred |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 8.273[1] |
— gustina | 41,04 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 01′ 48″ S; 20° 57′ 32″ I / 47.030° S; 20.959° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 216,73 km2 |
Poštanski broj | 5510 |
Pozivni broj | (+36) 66 |
Veb-sajt | |
http://www.devavanya.hu/ |
Devavanja (mađ. Dévaványa) je manji grad u županiji Bekeš u Mađarskoj. Ime mesta potiče od nadimka (Vanja) slovenskog krsnog imena „Ivan“ i reči „divankozni“ (današnjem rečju: „konsultovati se“).[2][3]
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima oblasti Devavanje je umereno topla, suva i kontinentalna. Broj godišnjih sunčanih sati je oko 2.000. Prosečna godišnja temperatura Devavanje je 10,3-10,4 °C, prosečna godišnja maksimalna temperatura je 34,1-34,4 °C, a minimalna -16,7 °C. Devavani karakterišu ekstremne temperaturne fluktuacije. Raspodela 540-570 milimetara godišnjih padavina je neujednačena. Dominantni pravci vetra u Devavanji su severni, severoistočni i južni. Prosečna brzina vetra je 2,5-3 m/s.[4]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Devavanja se nalazi u severnom delu okruga, na južnoj ivici ravnice Devavanja.[5] Susedna mesta su Ečegfalva sa severa, Kertesiget sa severoistoka, Seghalom sa istoka, Keresladanj sa jugoistoka, Đomaendred sa jugozapada i zapada i Turkeve sa severozapada.
Hronologija[uredi | uredi izvor]
- Prvi put se pominje u pisanoj formi početkom 1330-ih. Naziv naselja je selo Jana,
- U 1334 se pominje kao Vana'. U to vreme, Devavanja pripada županiji Bekeš.
- 1422, [[Žigmund Luksemburški pripojio ju je okrugu Heveš.
- U 1523 - a sertifikat izdat od kralja Luja, već pominje (opidum Vanja) kao trgovište.
- Možemo ga naći i sa imenom Vama na karti koja prikazuje Mađarska objavljena 1528 (karta Deaka Lazara).
- Počev od 1621 postoje podaci o plemstvu Vanja.
- 1647, u poreskom popisu „okrug Heveš i Kulše-Solnok”, 14 od 67 plemića je živelo u Vanji, koji su činili najmnogoljudniji blok plemića koji su živeli zajedno u celoj dualnoj županiji.
- Kružni natpis gradskog pečata, koji je sačuvan od 1659: 'DEVA VANIA PEOCETI..
- 1693 Tatarska vojska je opljačkala selo, a 1694. neki od njegovih stanovnika su pobegli u županiju Boršod]] u mesto Tisababolna.
- 1711. U popisu stanovništva u okrugu Heveš selo se ponovo naziva „Opidum Vanja“, odnosno pijaca Vanja.
- 1753, kao rezultat otkupa založene granice, Vanjani su mogli da zadrže samo svoje kuće i vinograde, a sve ostale beneficije vraćene su pod kontrolu plemstva. Ovim su i sami „kao plemići poreznici“ došli pod uticaj vlastelina, a za dalje korišćenje granice dugovali su zakupninu (porez) prema godišnje obnavljanom ugovoru.
- Iako je od 17. veka nosilo naziv trgovište, Devavanja je tek zvanično dobila status trgovinskog centra 1774. godine i zadržao ga je do 1872. godine.
- Od 1793, osnivanjem mesne zajednice Rimokatoličke crkve, prestala je isključivost Reformatske crkve.
- Tokom mađarskerevolucije i borbe za slobodu 1848–49 godine, Devavanja je na nekoliko nedelja postala „glavni štab“ okruga Heveš, pošto je bežeća okružna administracija ovde našla utočište.
- Prema okružnom popisu 1854, Devavanja je imala 8.165 stanovnika.
- 1867, Jožef Kiš (pesnik), putujući učitelj, boravio je u selu godinu dana.
- U aprilu 1872, nekadašnja varošica pretvorena je u veliko selo nakon ukidanja ovog ranga.
- Godine 1876. u skladu sa zakonom br.XXXIII, okrug Jas-Nađkun-Solnok je formiran od južnog dela okruga Heveš i Kilše-Solnok i okruga Jas i Nađkun sa sedištem u Solnoku, a Devavanja je pripojena ovoj novoj županiji.
- Nova županija 1879. u godišnjem popisnom izdanju, je napislala da površina sela iznosi 54.370 kat. ha, broj stanovnika je 10.626.
- Godine 1970. dobila je status Velike opštine (sistem saveta).
- 1989 – 1999 Uvedeno je srednje obrazovanje u Devavanji
- 2000. 1. jul: Devavanja je dobila gradsku titulu u svečanom okruženju
Gradonačelnici[uredi | uredi izvor]
- 1990–1994: Tibor Pap (nezavistan)[6]
- 1994–1998: Tibor Pap (nezavistan)[7]
- 1998–2002: Tibor Pap (nezavistan)[8]
- 2002–2006: Tibor Pap (nezavistan)[9]
- 2006–2010: Tibor Pap (nezavistan)[10]
- 2010–2013: Tibor Pap (nezavistan)[11]
- 2013–2014: Robert Mikloš Valanski (nezavistan)[12][13]
- 2014–2019: Robert Mikloš Valanski (nezavistan)[14]
- 2019-danas: Robert Mikloš Valanski (nezavistan)[15]
Demografija[uredi | uredi izvor]
Godine 2001. 99% gradskog stanovništva izjasnilo se kao Mađari i 1% drugih (Romskih) nacionalnosti.[16]
Tokom popisa 2011. godine, 83,1% stanovnika reklo je da su Mađari, a 0,7% Romi (16,8% se nije izjasnilo, zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 11,3%, reformisani 28%, nekonfesionalni 31,9% (27,6% se nije izjasnilo).[17]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
- ^ http://videkimagyarorszag.blog.hu/2014/05/17/udvozoljuk_kedves_utasainkat_az_elso_megallo
- ^ https://web.archive.org/web/20140626034505/http://videkimagyarorszag.blog.hu/2014/05/17/udvozoljuk_kedves_utasainkat_az_elso_megallo#
- ^ „Rendezési tervet megalapozó településfejlesztési” (PDF). devavanya.hu. Pristupljeno 2013-08-06.
- ^ Katastar malih gradova Mađarske, Drugo, revidirano i prošireno izdanje, Urednik Zoltan Dovenii, MTA Institut za geografiju ISBN 978-963-9545-29-8 strana 250
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (txt) (na jeziku: magyar). Nemzeti Választási Iroda. 1990. Pristupljeno 2020-02-21.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Országos Választási Iroda. 1994-12-11. Pristupljeno 2019-12-07.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Országos Választási Iroda. 1998-10-18. Pristupljeno 2020-04-26.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Országos Választási Iroda. 2002-10-20. Pristupljeno 2020-04-26.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Országos Választási Iroda. 2006-10-01. Pristupljeno 2020-04-26.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Országos Választási Iroda. 2010-10-03. Pristupljeno 2020-04-26.
- ^ „Dévaványa települési időközi választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Nemzeti Választási Iroda. 2013-11-10. Pristupljeno 2019-12-08.
- ^ „Dévaványa évtizedek után új városvezetőt választott” (na jeziku: magyar). nol.hu. 2013-11-11. Pristupljeno 2020-04-26.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Nemzeti Választási Iroda. 2014-10-12. Pristupljeno 2016-02-19.
- ^ „Dévaványa települési választás eredményei” (html) (na jeziku: magyar). Országos Választási Iroda. 2019-10-13. Pristupljeno 2020-04-26.
- ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
- ^ Dévaványa Helységnévtár