Dinara
| Dinara | |
|---|---|
 Pogled na park prirode Dinara u Hrvatskoj i najviši vrh iste države | |
| Geografske karakteristike | |
| Ndm. visina | 1913 m |
| Koordinate | 44° 03′ 22″ S; 16° 22′ 52″ I / 44.056° S; 16.381° I |
| Geografija | |
  Dinara | |
| Države |  Hrvatska  Bosna i Hercegovina |
Dinara je planina po kojoj je celi Dinarski planinski sistem dobio ime. Čini prirodnu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Na severoistoku se graniči sa Grahovskim i Livanjskim poljem, na severozapadu dolinom reka Butišnice i Graba, na jugozapadu dolinom reke Cetine i na jugoistoku planinom Kamešnicom i nižim zemljištem koje veže Sinjsko polje sa Buškim blatom. Po dužini Dinara je druga među Dinarskim planinama sa 84 km.
Najviši vrh je Troglav (1913 m). koji se nalazi u Bosni i Hercegovini. Drugi po veličini je vrh Dinara (Sinjal) (1831 m) što je najviši planinski vrh u Hrvatskoj. Nazivi ovog vrha se razlikuju zavisno kako ih zove lokalno stanovništvo. Geografi ga obeležavaju kao Dinara.
Ostali viši vrhovi su: Bat (1854 m), Gnjat (1806 m), Janski vrh (1790 m), Jankovo brdo (1779 m), Sokol (1589 m) i Orlovac (1484 m).
Zbog krečnjačke građe, na planinama nema vodenih tokova, niti značajnijih izvora, ako se izuzmu ponori na severnom i vrela na južnom podnožju. Suprotnosti prisojnih i osojnih strana su naglašene u vegetaciji. Prisojna strana je pretežno ogoleli kraški kamenjar sa retko razbacanim oazama kserofilne šume i šikare, a osojna pretežno pod mešanom bukovom i jelovom šumom i malo smreke. Na oblim vrhovima i prostranim talasastim dolinama između njih su planinski pašnjaci.
Oskudne poljoprivredne kulture nalaze se u ograđenim prostorima. Osim mnogobrojnih stočarskih staza i puteva preko Dinare vodi i put preko Vaganjskog sedla (1137 m) koji spaja Livno i Sinj. U geografskim pojmovima planinski prostor od Slovenačkih Alpa, preko Jelice, Mučnja i Golijskih planina do Šarskih planina se naziva Dinaridima.
Na karti Petera Frajlendera (Peter Freiländer) Quinta Europa Tabula iz 1520. godine, naznačeno je da na prostoru planine Dinare žive planinski Srbi - Srby Montes.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Žutić, Nikola (2021). Mato Topalović, slavonski Ilir. Beograd: Velika Srbija. str. 37. ISBN 978-86-80900-09-4.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=(pomoć) - Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.
