Emili Dejvison
Emili Dejvison (11. oktobar 1872. - 8. jun 1913.) je bila borkinja za prava žena koja je zahtevala da žene imaju pravo glasa u Britaniji početkom dvadesetog veka. Bila je članica ženske društvene i političke unije (VSPU). Ekstremno je ustrajavala sa svojim stavovima, pa je zbog toga hapšena devet puta, sedam puta je štrajkovala glađu i u četrdeset devet navrata je bila na silu hranjena tokom izdržavanja zatvorskih kazni. Umrla je nakon što je udario konj kralja Džordža V na derbiju 1913. godine kada je tokom same trke izašla na stazu gde je udario konj punom brzinom. Podlegla je povredama posle par dana provedenih u bolnici.[1]
Život i rad[uredi | uredi izvor]
Dejvisonova je odrasla u porodici srednje klase i studirala je na Rojal Holovej koledžu u Londonu i Oksford univerzitetu pre nego što je preuzela posao učiteljice i guvernerke. U novembru 1906. godine se pridružuje ženskoj socijalnoj i političkoj uniji gde kasnije tokom protesta postaje oficir organizacije i glavni upravnik.[1] Ubrzo je u organizaciji postala poznata po svojim ekstremnim stavovima i odvažnoj militantnoj akciji, gde je njena taktika uključivala razbijanje prozora, bacanje kamenja, paljenje poštanskih sandučića i u tri navrata sakrivanje preko noći u Vestminsterskoj palati - uključujući noć popisa stanovništva 1911. godine. Nakon njene pogibije sahranu koja je održana 14. juna 1913. godine organizovala je VSPU. Povorka od 5.000 pristalica pratila je njen kovčeg, a 50.000 ljudi je formiralo rutu kojom je kovčeg prolazio, da bi zatim vozom bila prevezena do porodične parcele u Morpetu.
Dejvisonova je bila nepokolebljiva feministkinja, strastvena hrišćanka, sa ubeđenjem da je socijalizam najbolja moralna i politička snaga. Veći deo njenog života tumačen je načinom njene smrti. Nije dala prethodno objašnjenje šta je planirala da radi na Derbiju i neizvesnost njenih motiva i namera uticala je na to kako je prosuđivala istorija. Izloženo je nekoliko teorija, uključujući nesreću, samoubistvo ili pokušaj prikivanja natpisa organizacije na kraljevog konja.[2]
Aktivizam[uredi | uredi izvor]
Ubrzo nakon pristupanja VSPU napustila je posao učiteljice i posvetila se sindikatu. Prvi put je hapšena zbog sukoba sa policijom tokom jednog marša. Zbog napada na policiju prilikom vršenja njihove dužnosti kako je stajalo u optužnici osuđena je na mesec dana zatvora. Godine 1909. je hapšena zbog prekida javnog sastanka gde je bio zabranjen pristup ženama, a zatim i zbog razbijanja prozora na skupštini i niza drugih prekršaja. Paljenje sandučića i još neki neni prekršaji nisu naišli na odobravanje VSPU koja je navela da je ona samovoljna osoba koja je uporno delovala na svoju inicijativu, ne čekajući zvanična uputstva organizacije.
Smrt[uredi | uredi izvor]
Emili je 4. juna 1913. godine iz kancelarije BSPU uzela dve zastave organizacije, da bi potom vozom otputovala u Epsom na konjski derbi. Stala je pored same ograde za vreme trke da bi se potom provukla ispod i istrčana na stazu, tačno ispred Anmera, konja kralja Džordža V koji ju je u punom trku udario.[3] konj i džokej su prošli bez većih povreda, ali je Emili umrla nekoliko dana kasnije u bolnici, a ceo događaj je snimila kamera postavljena da snima trku. Kralj i kraljica Marija su pratili trku kada se dogodio incident. Kralj je kasnije zapisao da je to bio najžalosniji i skandalozan postupak, a kraljica je opisala Emili kao užasnu ženu.[2]
Nalaz patologa je bio da je: gospođica Emili Viling Dejvison umrla od loma baze lobanje, prouzrokovanog tako što je konj slučajno oborio zbog njenog utrčavanja na stazu trkališta i da je smrt nastala usled njene nespretnosti.
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- An exhibit on Emily Davison, London School of Economics.
- The original Pathé footage of Emily Davison running out of the crowds at the Derby Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. mart 2018)
- „Emily Wilding Davison”. Find a Grave. 11. 4. 2005. Pristupljeno 18. 8. 2011.
- BBC profile
- Archives of Emily Davison[mrtva veza] at the Women's Library at the Library of the London School of Economics