Železničke pruge u Srbiji
Železničke pruge u Srbiji se dele na javne pruge, kojima upravlja preduzeće Infrastruktura železnice Srbije, i na industrijske pruge u vlasništvu drugih preduzeća.
Na osnovu Zakona o železnici iz 2018. g., železničke pruge se kategorišu kao
- magistralne pruge, od značaja za međunarodni i nacionalni saobraćaj,
- regionalne pruge, od značaja za regionalni i lokalni saobraćaj,
- lokalne pruge, od značaja za lokalni saobraćaj,
- manipulativne pruge, od značaja za privredne subjekte i
- pruge turističko-muzejske železnice.[1]
Javne pruge[uredi | uredi izvor]
Javnim železničkim prugama upravlja preduzeće Infrastruktura železnice Srbije kao upravljač infrastrukture, koji je dužan da obezbedi jednak pristup infrastrukturi svim zainteresovanim prevoznicma.
Uredbom o klasifikaciji, pruge su obeležene trocifrenim brojevima koji pokazuju klasifikaciju pruge i jedinstveni broj pruge.[2]
Magistralne pruge[uredi | uredi izvor]
Javne magistralne pruge su pruge od značaja za međunarodni i nacionalni saobraćaj.
Regionalne pruge[uredi | uredi izvor]
Javne regionalne pruge su pruge od značaja za regionalni i lokalni saobraćaj.
Lokalne pruge[uredi | uredi izvor]
Javne lokalne pruge su pruge od značaja za lokalni saobraćaj.
301 | Subotica — Subotica Fabrika |
302 | Subotica — Subotica Bolnica |
303 | Novi Sad (km 1+042) — Novi Sad Ložionica |
304 | Podbara — Rasputnica „3” — Rasputnica „2” — (Kać) |
305 | (Rimski Šančevi) — Rasputnica „1” — Rasputnica „3” — (Podbara) |
306 | Rimski Šančevi — Žabalj |
307 | Vrbas — Sombor |
308 | (Brasina) — Rasputnica Donja Borina — Zvornik Grad |
309 | Pančevo Varoš — Pančevo Vojlovica |
310 | (Čoka) — odvojna skretnica broj 22 stanice Senta — odvojna skretnica broj 23 stanice Senta — (Orom) |
311 | Markovac — Svilajnac — Despotovac — Resavica |
312 | Metohija — Prizren |
313 | Vršac — Bela Crkva |
Manipulativne pruge[uredi | uredi izvor]
Javne manipulativne pruge su pruge od značaja za privredne subjekte.
401 | Vršac — Vršac Vašarište |
402 | Kikinda — Metanolsko sirćetni kompleks Kikinda (km 6+413) |
403 | Bogojevo — Dunavska Obala |
404 | Paraćin — Stari Popovac |
405 | Surčin — Jakovo — Bečmen |
406 | Šid — Sremska Rača Nova — d.g. — (Bijeljina) |
407 | Ovča — Padinska Skela |
408 | Sonta — Apatin Fabrika |
Muzejsko-turističke pruge[uredi | uredi izvor]
Javne muzejsko-turističke pruge su od značaja za turizam i očuvanje tradicija železnice.
501 | Šargan Vitasi - Mokra Gora - d.g. - (Višegrad) |
Pruge van eksploatacije[uredi | uredi izvor]
Mnoge pruge koje su bile aktivne u prošlosti su trenutno van eksploatacije i kategorizacije..[3]
Privatne industrijske pruge[uredi | uredi izvor]
Industrijske pruge koje služe potrebama jednog preduzeća se ne smatraju javnim prugama i njima upravlja vlasnik ili korisnik istih.
Najveći privatni železnički sistem je Železnički transport termoelektrane Nikola Tesla, koji obuhvata 62 km pruga normalnog koloseka i 5 km pruga uzanog koloseka.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Zakon o železnici (2018)”. Republika Srbija - Direkcija za železnice. Arhivirano iz originala 10. 2. 2022. g. Pristupljeno 10. 2. 2022.
- ^ „Uredba o kategorizaciji železničkih pruga koje pripadaju javnoj železničkoj infrastrukturi (2020)”. Vlada Republike Srbije. Arhivirano iz originala 10. 2. 2022. g. Pristupljeno 10. 2. 2022.
- ^ „Uredba o kategorizaciji železničkih pruga koje pripadaju javnoj železničkoj infrastrukturi (2019)”. Pravno-informacioni sistem Republike Srbije. Arhivirano iz originala 10. 2. 2022. g. Pristupljeno 10. 2. 2022.
- ^ „Vozovi sa jednim putnikom” (PDF). Elektroprivreda Srbije. Arhivirano iz originala (PDF) 10. 2. 2022. g. Pristupljeno 10. 2. 2022.