Zvučni retrofleksni frikativ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zvučni savijeni ili retrofleksni frikativ jeste suglasnik koji se koristi u manjem broju govornih jezika. Simbol u Međunarodnom fonetskom alfabetu koji predstavlja ovaj zvuk je /ʐ/.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Karakteristike bezvučnog alveolarnog frikativa:

  • Način artikulacije je frikativni, što znači da je proizveden usmeravanjem protoka vazdušne struje iz pluća niz jezik do mesta artikulacije, na kome je usredsređena na oštre ivice skoro stisnutih zuba, uzrokujući visokofrekventnu turbulenciju.
  • Mesto artikulacije je retrofleksno što znači da je vrh jezika blago zakrivljen, a inače je položaj jezika postalveolaran, ali bez palatalizacije.
  • Fonacija je zvučna, što znači da glasne žice trepere tokom artikulacije.

Pojava[uredi | uredi izvor]

Primeri jezika gde se javlja ova fonema:

Jezik Reč IPA Značenje Napomene
abhaski abža [ˈabʐa] 'polovina'
adigejski žъы O ovoj zvučnoj datoteci [ʐə]  'star'
kineski mandarinski ròu O ovoj zvučnoj datoteci [ʐoʊ̯˥˩]  'meso' Može biti i savijeni aproksimant ([ɻ])
ferjarski renn [ʐɛn] 'trčati'
maritijel mari tjevin [wiˈɲaʐu] 'oni se smeju'
paštunski južni dijalekt تږى [ˈtəʐai] 'žedan'
poljski Standard[1] żona O ovoj zvučnoj datoteci [ˈʐ̠ɔn̪ä]  'žena'
jugoistočni kujavski dijalekti[2] zapłacił [ʐäˈpwät͡ɕiw] 'platio je' Pojedinin govornici.
mazovski dijalekat [3]
ruski[1] koža O ovoj zvučnoj datoteci [ˈko̞ʐə]  'koža'
srpski žut / žut [ʐûːt̪] 'žut'
sicilijanski riccu [ˈʐikːu] 'bogat'
slovački[4] žabka [ˈʐapka] 'žaba'
zapotečki[5] ? [ʐan] 'dno'
torvali [6] ? [ʂuʐ] 'pravo'
ubihski [ʐa] 'drvo za potpalu'
vijetnamski južni dijalekti rô [ʐow] 'dijamant'
nuosu ry [ʐʐ̩˧] 'trava'

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Hamann 2004, str. 65
  2. ^ „Gwary polskie - Gwara regionu[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 13. 11. 2013. g. Pristupljeno 13. 05. 2014.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  3. ^ „Gwary polskie - Szadzenie[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 13. 11. 2013. g. Pristupljeno 13. 05. 2014.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  4. ^ Hanulíková & Hamann 2010, str. 374
  5. ^ Merrill 2008, str. 109
  6. ^ Lunsford 2001, str. 16–20