Ivan Goti
| Ivan Goti | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Lični podaci | |||||
| Puno ime | Ivan Goti | ||||
| Datum rođenja | 28. mart 1969.. | ||||
| Mesto rođenja | San Pelegrino Terme, Italija | ||||
| Državljanstvo | Italija | ||||
| Timske informacije | |||||
Trenutni tim | završio karijeru | ||||
| Disciplina | drumski | ||||
| Tip vozača | brdaš | ||||
| Profesionalna karijera | |||||
| 1991—1993 | Gatorejd | ||||
| 1994 | Polti | ||||
| 1995—1996 | Ževis | ||||
| 1997—1998 | Saeko | ||||
| 1999—2000 | Polti | ||||
| 2001—2002 | Alesio | ||||
| Uspesi | |||||
| |||||
| Ažurirano: 7. oktobar 2016. | |||||
Ivan Goti (ital. Ivan Gotti; 28. mart 1969) je bivši italijanski profesionalni biciklista u periodu od 1991. do 2002. godine. Goti je dvostruki pobjednik Điro d’Italije, a osvojio je i peto mjesto na Tur de Fransu.
Juniorska karijera[uredi | uredi izvor]
Ivan Goti je od 12 godine trenirao fudbal, a sa 18 je napustio Kalćo i posvetio se biciklizmu. Prvi veliki uspjeh kao junior ostvario je 1989. kada je osvojio Điro dela Vale trku, uz dvije etapne pobjede. 1990. je osvojio trku u Firenci, Điro dela Vale i drugo mjesto na Bejbi Điru (juniorska verzija Điro d’Italije). Goti je ostao iza Italijana Vladimira Belija, a ispred Marka Pantanija.
Profesionalna karijera[uredi | uredi izvor]
Profesionalnu karijeru počeo je 1991. godine, nije ostvario nijednu pobjedu, osvojio je drugo mjesto na trci Điro dela Emilija i na trci Imola—San Marino. Pobjedu nije ostvario ni 1992. osvojio je treće mjesto na trci Durango, u Baskiji i treće mjesto na trci Trofej Skalatore, u Italiji. Učestvovao je na Điro d’Italiji i završio je na 23 mjestu u generalnom plasmanu i na drugom mjestu u klasifikaciji za najboljeg mladog vozača.
1993. je završio peti na Điro dela Emilija trci i na 25 mjestu na Điro di Lombardiji. 1994. završio je Điro d’Italiju na 16 mjestu. Prvu pobjedu u profesionalnoj karijeri zabilježio je 1995. na ekipnom hronometru na Tur de Fransu. Tur je završio na petom mjestu u generalnom plasmanu, što mu je bio najveći uspjeh u dotadašnjoj karijeri. Prije Tura, osvojio je drugo mjesto na memorijalnoj trci Gastone Nenčini. Do kraja sezone osvojio je drugo mjesto na trci Kriterijum Alst u Belgiji i Stifut u Holandiji, uz šesto mjesto na Kopa Agostini trci.
Prvu individualnu pobjedu ostvario je na etapi 21 na Điro d’Italiji 1996. Điro je završio na petom mjestu u generalnom plasmanu. Vozio je i Tur de Frans, ali ga je napustio tokom pete etape.
1997. je ostvario najveći uspjeh u karijeri, osvojio je Điro d’Italiju, uz pobjedu na etapi 14, kada je preuzeo lidersku majicu i sačuvao je do kraja, pobijedivši sa minut i po ispred Pavela Tonkova. Tur de Frans je napustio tokom sedme etape. 1998. osvojio je drugo mjesto na Rominger klasiku, dok Điro d’Italiju nije uspio da završi.
1999. počeo je pobjedom na trci Arona u Pijemontu i drugo mjesto na trci Kaprijano u Lombardiji. Na Điro d’Italiji, bio je na drugom mjestu nakon etape 20, iza Marka Pantanija, koji je pobijedio na etapi. Prije starta etape 21, Pantani je diskvalifikovan, Goti je preuzeo lidersku majicu i osvojio je svoj drugi Điro sa tri minuta ispred Paola Salvodelija. Tur de Frans je napustio tokom etape 12.
2000. nije uspio da bude konkurentan na Điro d’Italiji i završio je na 19 mjestu. Nakon Đira, osvojio je trku memorijal Turi d'Agostino. 2001. je osvojio etapu na Vuelta Kataloniji i sedmo mjesto na Điro d’Italiji. Učestvovao je po prvi put na Vuelta a Espanji, ali je napustio tokom sedme etape.
2002. je završio na 13 mjestu na Điro d’Italiji. Nakon Đira vozio je Tur de Frans i završio ga je na 23 mjestu, što je bio prvi Tur koji je završio nakon 1995. Na kraju sezone završio je karijeru.
