Imaginativno mišljenje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Imaginativno mišljenje je vrsta mišljenja koje nastaje posredstvom mentalnih predstava ili slika koje omogućuje odvajanje od stvarnosti i stvaralaštvo. Ono se zasniva na imaginaciji, nazavisno od realnosti. Može funkcionisati principom potpunog zanemarivanja realnosti ili principom preovladavanja logike želja. Svakodnevnim jezikom nazvano, maštanje je sposobnost stvaranja predstava o objektima, događajima i situacijama koje osoba želi ili u kojima bi volela da se nađe. Imaginativno mišljenje dolazi do izražaja u frazi "mašta može svašta". Zahvaljujući ovoj vrsti mišljenja čovek se može odvojiti od realnosti i biti svestan nečega što po svojoj želji stvara u glavi. Rezultat ovakvog mišljenja je stvaranje predstava i ideja koje su osnov umetničkih dela i naučnih pronalazaka kao i subjektivni proizvod maštanja (npr. sanjarenje). Ono treba da bude u potpunosti svesno, aktivno i kontrolisano. Nastaje pod uticajem potreba, stavova, afekata i motiva.

Posmatranjem ishoda misaonog procesa, imaginativno mišljenje se može podeliti na stvaralačko i kritičko mišljenje.

Stvaralačko mišljenje[uredi | uredi izvor]

Stvaralačko mišljenje je vrsta imaginativnog mišljenja, koje je usmereno stvaranju nove, originalne tvorevine. Tvorevina može biti zakon, tehnički izum, roman, slika, film ili muzičko delo(ali i dečji crtež i sanjarenje).

Kritičko mišljenje[uredi | uredi izvor]

Brižljivo se preispituju činjenice, dokazi i zaključci. Utemeljeno je na razumu i činjenicama, nezavisno je od bilo kog autoriteta. Nedogmatsko je, slobodno od emocija, predrasuda, zdravog razuma i stereotipa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Milojević Apostolović, Biljana (2013). "Psihologija, Udžbenik psihologije za drugi razred gimnazije i drugi i treći razred područja rada ekonomija, pravo i administracija". "LOGOS".