Kvadratna forma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kvadratna forma je algebarski pojam koji označava preslikavanje , gde je V vektorski prostor nad poljem K, indukovano preslikavanjem , i to tako da važi , a koje ispunjava uslove:

, i

je bilinearno preslikavanje.

Skup svih ovakvih preslikavanja Ф označava se sa Q(V, K), i za njega važi da je potprostor prostora svih preslikavanja iz V u K ().

Osobine kvadratnih formi[uredi | uredi izvor]

S obzirom na definiciju, ukoliko je F simetrična bilinearna forma, važiće i , za već date oznake. Dodatno, ako polje K nije polje karakteristike 2, tada će, imajući u vidu datu jednakost, biti i .

Važi i obratno, tj. za ma koje preslikavanje Ф koje ispunjava 1° i 2° postojaće jedinstvena bilinearna forma F za koju važi i , ali samo ukoliko je karakteristika polja K veća od 2.

Upravo ova jednoznačnost dozvoljava uvođenje posebnog naziva za funkciju Fpolarizacija ili polarna forma kvadratne forme Ф.

Pored ovoga, može se definisati i izomorfizam vetorskih prostora Q(V, K) i S2(V, K) sa .

Matrice kvadratnih formi[uredi | uredi izvor]

Neka je Ф kvadratna forma i F njena polarizacija i А () matrica F u bazi е (). Pošto je F bilinearna forma, važi , za neke X i Y. No, kako , to je , za X kolonu koordinata vektora u u bazi е. Ipak, ovakva matrica А nije jednoznačno određena, ali među svima koje ispunjavaju uslov postoji jedinstvena koja je simetrična. Ovo je matrica polarizacije F za Ф u bazi е, a ona se još naziva i matricom kvadratne forme Ф u bazi е, i označava se sa . Slično kao malopre, data matrica kvadratne forme određuje tačno jednu kvadratnu formu (tj. važi i obrat). Opšta matrica kvadratne forme u bazi dimenzije n je oblika

,

tj. važi za i i j koji su između 1 i n.

Determinanta matrice kvadratne forme Ф se još naziva i diskriminantom kvadratne forme, u oznaci . Ukoliko postoji još neka baza prostora Vg takva da tada važi .

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]