Kintilja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kintilja (šp. quintilla) je strofa u španskoj književnosti koja se sastoji iz pet kratkih stihova (versos de arte menor). Raspored rime isti je kao i kod kinteta, s tim što se kinteto sastoji od dugih stihova (versos de arte mayor). Rima je slobodna, ali postoje dva uslova:

1) da se ne pojavljuju tri stiha u nizu sa istom rimom;
2) da poslednja dva stiha ne budu pareado.

Prema tome, raspored rime može biti jedan od sledećih: (abaab), (ababa), (abbab), (aabab) ili (aabba).

Izgleda da je kintilja nastala od redondilje tako što joj je dodat peti stih. U španskoj poeziji se kao nezavisan stih pojavljuje u XV veku u kombinaciji sa drugim vrstama strofa. U pozorištu baroka su je upotrebljavali kombinujući je sa redondiljama. U neoklasicizmu popularnost joj opada, ali, zajedno sa redondiljom i kintetom oživljava u romantizmu, sve do početka moderne književnosti.

Poznato delo napisano u ovoj metričkoj formi je El Isidro Lopea de Vege. On ih je nazivao redondiljama.

Primer[uredi | uredi izvor]

Los vallados y los hoyos,
en las viñas igualados,
de nieve estaban cuajados,
pareciendo los arroyos
lazos de plata en los prados.

(Lope de Vega, El Isidro, odlomak)

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Quilis, Antonio, Métrica española, Ediciones Ariel. 14ª edición. Madrid, 2001.