Kongsberg

Koordinate: 59° 39′ 54″ S; 9° 38′ 47″ I / 59.665° S; 9.646389° I / 59.665; 9.646389
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Конгсберг
норв. Kongsberg
Brzaci na reci Numedalslogen u središtu Kongsberga
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Norveška
PokrajinaIstočna Norveška
OkrugBuskerud
Osnovan1624.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011..19.515
 — gustina24,63 st./km2
Aglomeracija25.389
Geografske karakteristike
Koordinate59° 39′ 54″ S; 9° 38′ 47″ I / 59.665° S; 9.646389° I / 59.665; 9.646389
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina140-220 m
Površina792,27 km2
Kongsberg na karti Norveške
Kongsberg
Kongsberg
Kongsberg na karti Norveške
Veb-sajt
www.kongsberg.kommune.no

Kongsberg (norv. Kongsberg) je grad u Norveškoj. Grad je u okviru pokrajine Istočne Norveške i drugi je po veličini i značaju grad okruga Buskerud.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Kongsberg se nalazi u jugoistočnom delu Norveške. Od glavnog grada Osla grad je udaljen 80 km jugozapadno od grada.

Kongsberg se nalazi u jugozapadnom delu Skandinavskog poluostrva. Grad se razvio u dolini reke Numedalslogen, koja na mestu grada pravi brzake. Iznad grada se strmo izdižu planine. Shodno tome, nadmorska visina grada ide od 140 do 220 m nadmorske visine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi tragovi naseljavanja na mestu današnjeg Kongsberga javljaju se u doba praistorije. Današnje naselje osnovano je tek u 16. veku, zbog obližnjih rudnika srebra. Rudarstvo je pokrenulo razvoj naselja, pa je Kongsberg već 1624. godne dobio gradska prava. U 18. veku grad je bio među najvećim n tlu današnje Norveške.

Tokom petogodišnje okupacije Norveške (1940—45) od strane Trećeg rajha Kongsberg i njegovo stanovništvo nisu značajnije stradali.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Danas Kongsberg sa predgrađima ima oko 19 hiljada u gradskim granicama i oko 25 hiljda u okviru opštine. Poslednjih godina broj stanovnika u gradu se povećava po godišnjoj stopi od blizu 1%.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Kongsberga se tradicionalno zasniva na rudarstvu (vađenje srebra) i na njemu zasnovanoj metalnoj industriji (proizvodnja oružja, državna kovnica novca). Poslednjih godina značaj trgovine, poslovanja i usluga je sve veći.

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]