Korisnik:DavidNRT7620/песак

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Preostalo Vreme
Žanrnaučna fantastika
TvoracEndru Nikol
RežijaEndru Nikol
ScenarioEndru Nikol
ProducentEndru Nikol
Glavne ulogeAmanda Sajfred
Džastin Timberlejk
Aleks Petifer
Kilijan Marfi
MuzikaKreg Armstrong
ScenografStrike Entertainment
MontažaZek Stenberg
Producentska
kuća
20th Century Fox
New Regency
Godina2011.
Trajanje109 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet40 miliona dolara
Zarada174 miliona dolara

Preostalo Vreme (engl. In Time) je američki naučnofantastični akcioni film iz 2011. koji je napisao, režirao i producirao Endru Nikol. Amanda Sajfred i Džastin Timberlejk u glavnim ulogama glume stanovnike društva u kojem ljudi prestaju da stare sa 25 godina. Umesto da se koristi novac kao valuta, novi ekonomski sistem koristi vreme kao valutu, a svaka osoba ima sat na ruci koji odbrojava koliko dugo mogu živeti. U glavnim ulogama su i Kilijan Marfi, Vinsent Kartajzer, Olivija Vajld, Met Bomer, Džoni Galeki i Aleks Petifer. Film je objavljen 28. oktobra 2011. godine.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Godine 2169. ljudi su genetski modifikovani da prestanu da stare na svoj 25. rođendan, kada počinje jednogodišnje odbrojavanje na njihovoj podlaktici. Kada dostigne nulu, osoba "istekne" i odmah umire. Vreme je tako postalo univerzalna valuta, preneta direktno između ljudi ili uskladištena u „vremenskim kapsulama“. Postoji nekoliko glavnih oblasti koje se nazivaju vremenske zone; Dejton je najsiromašniji, „geto“ proizvodnje, gde ljudi retko imaju više od 24 sata na svom satu, dok u Nju Griniču ljudi imaju dovoljno vremena da u suštini budu besmrtni.

Vil Salas, 28-godišnji radnik fabrike u Dejtonu, živi sa svojom 50-godišnjom majkom Rejčel. Jedne noći, on spašava pijanog 105-godišnjeg čoveka po imenu Henri Hamilton od 75-godišnjeg Fortisa i njegovih Minutmena, grupe nasilnika koji drugima kradu vreme. Na tajnoj lokaciji, Hamilton, koji ima 116 godina na svom satu, ali je umoran od života, otkriva Vilu da ljudi iz Nju Griniča većinu vremena gomilaju dok stalno povećavaju cene da bi siromašniji ljudi umirali. Sledećeg dana, on prenosi sve osim pet minuta svog vremena na uspavanog Vila, a zatim istekne padanjem sa mosta pre nego što Vil uspe da ga zaustavi. Rejmond Leon, 75-godišnji vođa jedinice vremenskih čuvara, koji su nalik policiji, pogrešno pretpostavlja da je Vil opljačkao i ubio Hamiltona.

Vil posećuje svog prijatelja Borela, koji ga upozorava koliko je nebezbedno imati toliko vremena u Dejtonu, te mu Vil daje deset godina, po jednu za svaku godinu njihovog prijateljstva, pre nego što se nađe sa svojom majkom da zajedno odu u Nju Grinič. Međutim, cena prevoza u gradskom autobusu je porasla sa jednog na dva sata, a Rejčel, koja je iskoristila sve osim 90 minuta svog vremena da otplati dvodnevni kredit, nema dovoljno vremena za autobusku kartu da se vrati u Dejton. Bezbrižni vozač je prisiljava da trči do Dejtona, ali ona stiže nekoliko sekundi prekasno da bi je Vil spasio i vreme joj ističe u njegovom naručju. Slomljenog srca i ljut, Vil se zaklinje da će se osvetiti za smrt svoje majke uzimajući ljudima iz Nju Griniča sve što imaju.

U Nju Griniču, Vil upoznaje 110-godišnjeg biznismena Filipa Vajsa i njegovu 27-godišnju ćerku Silviju u kazinu. Dok igra poker, Vilu je vreme skoro isteklo, ali na kraju osvaja milenijum u besprekornom kockanju. Silvija ga poziva na zabavu, a Vil kupuje novi sportski automobil i vozi se do tamo. Rejmond dolazi i hapsi Vila, koji insistira na svojoj nevinosti u Hamiltonovoj smrti. Umesto da Rejmond pokuša da dokaže Vilovu krivicu, on konfiskuje sve osim dva sata Vilovog vremena, objašnjavajući da to ne pripada Dejtonu.

Vil beži, odvodeći Silviju u Dejton kao taoca, ali Fortisova banda ih hvata u zasedi, oduzimajući im većinu vremena i ostavljajući im po 30 minuta. Vil pokušava da dobije malo vremena od Borela, ali njegova supruga Greta u suzama objašnjava da se on napio do smrti. Vil i Silvija uspevaju da dobiju svako po dan prodajom Silvijinih minđuša. Vil poziva Vajsa i zahteva 1.000-godišnju otkupninu koja će biti uplaćena u vremensku banku za očajnike. Kada Vajs odbije, Vil ipak pušta Silviju. Rejmond pronalazi Vila, ali mu Silvija puca u ruku. Vil daje Rejmondu vremena da preživi dovoljno dugo da ga njegov tim pronađe, a zatim mu ukrade auto.

Sada posvećeni okončanju sistema, Vil i Silvija pljačkaju Vajsove vremenske banke, dajući dodatne vremenske kapsule ljudima kojima je to potrebno, ali ubrzo shvataju da ne mogu ništa značajno da promene, jer cene sve brže rastu da bi nadoknadile dodatno vreme. Fortisova banda ih ponovo hvata u zasedi, ali Vil uspeva da uzme sve vreme koje je Fortis imao u meču obaranja ruku i upuca sve članove njegove bande. On i Silvija tada odlučuju da opljačkaju Vajsov trezor gde se nalazi kapsula sa 1.000.000 godina. Rejmond ih juri nazad do Dejtona, ali ne uspeva da ih spreči da podele ukradeno vreme; Rejmondu je vreme isteklo, pošto je zaboravio da preuzme svoju dnevnicu. Vilu i Silviji je vreme skoro isteklo, ali preživljavaju uzimajući Rejmondovu platu.

Televizijske vesti pokazuju da se fabrike u Dejtonu zatvaraju jer svi imaju dovoljno vremena i napuštaju posao. Videvši posledice svoje opsesije ovim parom, Rejmondov kolega Džeger naređuje vremenskim čuvarima da se vrate kući. Vil i Silvija napreduju do većih banaka, i dalje pokušavajući da sruše sistem.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Džastin Timberlejk Vil Salas
Amanda Sajfred Silvija Vajs
Kilijan Marfi Rejmond Leon
Aleks Petifer Fortis
Vinsent Kartajzer Filip Vajs
Olivija Vajld Rejčel Salas
Met Bomer Henri Hamilton
Džoni Galeki Borel
Kolins Peni Džeger
Itan Pek Konstantin
Jaja DaKosta Greta
Rejčel Roberts Karera
Ogust Emerson Levi
Saša Pivovarova Klara Vajs
Džesi Li Sofer Veb
Bela Hitkout Mišel Vajs
Tobi Hemingvej Kors
Melisa Ordvej Lejla
Džesika Parker Kenedi Eduarda
Kristof Senders Nikson
Džef Staron Oris
Met O'Leri Mouzer
Nik Lašavej Ekmen
Rej Santiago Vikta
Kris Lemh Markus
Laura Ešli Semjuels Sagita

Produkcija[uredi | uredi izvor]

Pre nego što je film dobio naslov Preostalo vreme, korišćeni su nazivi Sada i Besmrtan. 12. jula 2010. objavljeno je da je Amandi Sajfred ponuđena glavna uloga. 27. jula 2010. potvrđeno je da je Džastinu Timberlejku ponuđena glavna uloga. Dana 9. avgusta 2010, potvrđeno je da se i Kilijan Marfi pridružio glumačkoj ekipi.

Prve fotografije sa seta objavljene su 28. oktobra 2010.[1] 20th Century Fox i New Regency distribuirali su film, a producirao ga je Strike Entertainment Marka Abrahama i Erika Njumena.[2]

U intervjuu sa Kristoferom Taplijem iz In Contention-a, Rodžer Dikins je izjavio da će snimati film u digitalnom formatu, što ovo čini prvim filmom koji je snimljen u digitalnom formatu od strane veterana kinematografije.[3]

Dejtonske scene su snimane prvenstveno u četvrtima Skid Rou i Bojl Hajts u Los Anđelesu, dok su scene Nju Griniča snimane prvenstveno u Senčri Sitiju, Bel Eru i Malibuu. Iako nazivi geto zone i bogate zone odražavaju Dejton i Grinič, mape koje koriste vremenski čuvari su karte Los Anđelesa.

Za retrofuturističko okruženje, dobavljači vozila u proizvodnji su sastavili flotu automobila i kamiona sa skladišta polovnih automobila i deponija. Iako su stari Citroen DS 21 i Kadilak Sevilja glavni, u centru pažnje je i flota naizgled besprekornih Dodž Čelendžera i Linkoln Kontinentala. Bogata vožnja u visokom sjaju Linkolna, koji su svi izglancani, spušteni i opremljeni velikim disk točkovima na niskoprofilnoj gumi. Dodž su policijski automobili čuvara vremena. I oni su izglancani i spolja prilagođeni, sa rešetkama sa prednje i zadnje strane koje pokrivaju svetla, i gumama niskog profila sa disk točkovima. Za kontrast Linkolna, farba je mat crna. Tanka policijska svetlosna traka je ugrađena iznutra, iza vetrobranskog stakla.

Upotreba retrofuturizma je jedan od mnogih elemenata koje film deli sa Nikolovim ranijim delom, Gataka; Sam Nikol ga je opisao kao "dete kopile iz Gatake".[4] Ovaj film takođe prikazuje vintidž automobile na električni pogon (posebno Rover P6 i ponovo Citroen DS), kao i zgrade neodređene starosti. Gataka se takođe bavi urođenim nejednakostima (iako u ovom slučaju genetskim, a ne dugovečnim) i takođe ima lika koji nastoji da pređe granicu koju bi njegovo pravo po rođenju trebalo da mu poriče. Slično tome, službenici za sprovođenje zakona ga progone nakon što je pogrešno identifikovan da je počinio ubistvo.

Tužba za autorska prava[uredi | uredi izvor]

Dana 15. septembra 2011, prema Holivud Reporter-u, advokati su podneli tužbu u ime pisca spekulativne fantastike Harlana Elisona da je radnja filma zasnovana na njegovoj kratkoj priči iz 1965. godine „'Pokaj se, Harlekine!' Rekao je Tiktokmen”.

Tužba, u kojoj se pominju New Regency, reditelj Endru Nikol i brojni anonimni Džon Doovi, izgleda da zasniva svoju tvrdnju na sličnosti da se i završeni film i Elisonova priča tiču distopijske budućnosti u kojoj ljudi imaju određeno vreme za život koji može biti opozvan, pod određenim okolnostima, od strane priznatog autoriteta poznatog kao vremenski čuvar. U početku je tužba zahtevala zabranu objavljivanja filma;[5] međutim, Elison je kasnije promenio svoju tužbu da bi umesto toga tražio kredit na ekranu[6] pre nego što je na kraju odustao od tužbe, pri čemu su obe strane objavile sledeću zajedničku izjavu: „Nakon što je video film Preostalo Vreme, Harlan Elison je odlučio da dobrovoljno odbaci optužbu. Ni plaćanje ni kredit na ekranu nije obećan niti dat Harlanu Elisonu. Strane žele jedna drugoj dobro, i nemaju dalje komentare o ovom pitanju."[7]

Slični radovi[uredi | uredi izvor]

Serija Priče Sutrašnjice iz 1952. godine imala je epizodu „Vreme za odlazak“ (epizoda 29),[8] u kojoj vanzemaljci iz druge galaksije, koji su naučili da koriste vreme kao valutu, postavljaju „vremensku banku“ na Zemlji. Vanzemaljci mole Zemaljske klijente da ulože deo svog vremena u banku kako bi zaradili kamatu u vidu produženog života. Međutim, vanzemaljci koriste rupu u ugovoru sa svojim mušterijama da im oduzmu sve vreme, ostavljajući Zemljane mrtve. U kratkoj priči Harlana Elisona iz 1965. „'Pokaj se, Harlekine!' Rekao je Tiktokmen”, zločin kašnjenja kažnjavaju srazmernim vremenskim periodom koji se „opoziva“ iz života. Krajnja posledica je da vam ponestane vremena i budete „isključeni“. Ovo radi glavni vremenski čuvar, ili "Tiktokmen".

Mnogi elementi filma Preostalo Vreme mogu se naći u kratkom filmu Cena Života iz 1987. godine,[9] koji je snimio Chanticleer Films. Njegova osnovna premisa i priča su toliko slični da je Preostalo Vreme nazvan nepriznatom obnovom ranijeg filma. Cena Života je bio 38-minutni kratki film (priča Stivena Tolkina i Mišela Montoa) u kojem je vremenski račun fizički povezan sa svakom bebom pri rođenju, sa automatskom smrću kada ravnoteža padne na nulu. Elitna viša klasa je prikazana kako živi stotinama godina ili više. Protagonista dobija određeno vreme kao dete, a kao dečak dodaje dane i godine svom vremenskom računu kupujući dragocenosti od ljudi i prodavajući ih posetiocima iz bogate zone. Nakon što mu sestra umre nakon što je prokockala svoje vreme, protagonista (sada mladić) kreće na put u zonu „Starih“ kako bi spasio život svojoj majci, kojoj (bukvalno) ponestaje vreme. On stiže tamo i upoznaje prelepu stariju ženu koja ga uključuje u besmrtni način života.

Roman i film Loganovo Bekstvo (1976) prikazuju svet u kome su svi uništeni kada napune 30 godina u filmu ili 21 u knjizi. Antagonisti su Peščani ljudi koji love Trkače pokušavajući da izbegnu uništenje.[10]

Kratki crtani film o vremenu Dejvida Firta iz 2008. takođe ima isti koncept prodaje vremena za novčanu dobit.[11]

Odziv[uredi | uredi izvor]

Kritički odgovor[uredi | uredi izvor]

Preostalo Vreme je dobio različite kritike kritičara. Agregator recenzija Rotten Tomatoes izveštava da je 37% od 172 kritičara dalo pozitivnu recenziju filmu, sa prosečnom ocenom od 5,26/10. Konsenzus veb-sajta glasi: „Intrigantna premisa i privlačna glumačka ekipa filma Preostalo Vreme lako su nadjačani tupim, teškim pripovedanjem“.[12] Metacritic, koji dodeljuje prosečnu ocenu od 100 kritika, daje filmu ocenu 53 na osnovu 36 recenzija. Ankete CinemaScore-a su pokazale da je prosečna ocena koju su filmski gledaoci dali filmu „B minus” na skali od A+ do F.[13] Rodžer Ebert je filmu dao pozitivnu recenziju sa 3 zvezdice od 4, napominjući da je „premisa prokleto intrigantna“, ali „veliki deo ovog filma je sastavljen od standardnih elemenata“.[14] Henri Barns je primetio da je Vil "jedan od 99%" i naziva lika "Roleks Robin Hudom".[15]

Zarada[uredi | uredi izvor]

Preostalo Vreme je zaradio 12 miliona dolara prvog vikenda, debitujući na trećem mestu iza Mačka u čizmama i Paranormalne aktivnosti 3. Film je kasnije izgubio popularnost tokom 14 prikazivanja na blagajnama za vikend. Film je na kraju zaradio preko 37,5 miliona dolara u SAD i 136,4 miliona dolara na međunarodnom nivou za ukupno 173,9 miliona dolara širom sveta.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Timberlake and Seyfried Spotted Filming Their New Thriller”. ComingSoon.net. 2010-10-28. Pristupljeno 2022-05-15. 
  2. ^ „Justin Timberlake, Cillian Murphy in Talks to Join 'I'm.mortal' (na jeziku: engleski). 2010-08-09. Pristupljeno 2022-05-15. 
  3. ^ „http://www.incontention.com/2010/12/22/tech-support-interview-true-grit-cinematographer-roger-deakins/”. www.incontention.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-15.  Spoljašnja veza u |title= (pomoć)
  4. ^ Capps, Robert. „Director Calls In Time 'Bastard Child of Gattaca'. Wired (na jeziku: engleski). ISSN 1059-1028. Pristupljeno 2022-05-15. 
  5. ^ Gardner, Eriq; Gardner, Eriq (2011-09-15). „Harlan Ellison Sues Claiming Fox’s ‘In Time’ Rips Off Sci-Fi Story (Exclusive)”. The Hollywood Reporter (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-15. 
  6. ^ „Ellison wants ‘In Time’ concessions — only asks for credit? – Frankly My Dear – Orlando Sentinel”. web.archive.org. 2013-02-13. Pristupljeno 2022-05-15. 
  7. ^ „Ellison drops lawsuit after watching In Time”. Sci-Fi Storm (na jeziku: engleski). 2011-12-01. Pristupljeno 2022-05-15. 
  8. ^ Time to Go, 1952, Pristupljeno 2022-05-15 
  9. ^ The Price of Life (1987) (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2022-05-15 
  10. ^ „In Time (2011) -vs- Logan’s Run (1976) | Movie Smackdown!®”. web.archive.org. 2011-11-04. Pristupljeno 2022-05-15. 
  11. ^ „David Firth : A Short Cartoon about Time | Ghostarchive”. ghostarchive.org. Pristupljeno 2022-05-15. 
  12. ^ In Time (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2022-05-15 
  13. ^ Finke, Nikki; Finke, Nikki (2011-10-30). „Snow Ices Box Office: 'Puss In Boots' #1, 'Paranormal' #2, 'In Time' #3, 'Rum Diary' #4”. Deadline (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-15. 
  14. ^ Ebert, Roger. „In Time movie review & film summary (2011) | Roger Ebert”. https://www.rogerebert.com/ (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-15.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)
  15. ^ „In Time – review”. the Guardian (na jeziku: engleski). 2011-11-04. Pristupljeno 2022-05-15. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]