Pređi na sadržaj

Korisnik:EmmaSt/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ekler[uredi | uredi izvor]

Ekler

Ekler je vrsta sitnog peciva izduženog oblika. Pravi se od laganog testa (eng. „Choux pastry“/fra. „Pâte à choux“ ), iznutra ispunjeno kremom i najčešće preliven sa čokoladom. Testo koje se, takođe, koristi i za pripremu drugih kolača kao što su profiterole ili francuske krofne se oblikuje duguljasto, nakon čega se peče dok ne bude hrskavo i šupljikavo iznutra. Ono sadrži samo puter, vodu, brašno i jaja. Visok nivo vlage u testu omogućava da se tokom pečenja stvore pare koje prave testo vazdušastim. Ohlađena peciva se pune filovima različitih ukusa kao što je vanila, rum, karamela, čokolada, kafa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Poreklo ovog peciva nije mnogo poznato, predstavlja proizvod evolucije hrane. Generalno je prihvačćeno da je nastalo u Francuskoj tokom 19. veka. Sve do 1850. godine vodilo se pod nazivom „hleb od Vojvotkinje” (fra. „pain à la duchesse“) ili „mala Vojvotkinja” (fra. „petite duchesse“). Istoričari hrane i danas spekulišu da su ekleri prvobitno napravljeni od strane poznatog kuvara peciva francuskog plemstva Marie-Antoine Carême [1]. Prvi poznati recept [2] na engleskom jeziku za eklere se pojavljuje u kuvaru „Bostonska škola kuvanja” od autora D.A. Lincoln ( „Boston Cooking School Cook Book by Mrs. D.A. Lincoln[3]) objavljenu 1884. godine.

Etimologija reči[uredi | uredi izvor]

Ekler („Éclair[4]) je francuska reč za munju ili bljesak munje. Objašnjenje za takav naziv potiče iz dva razloga.

Prvi razlog[uredi | uredi izvor]

Blista kada je obložen sa poslastičarskom glazurom.

Drugi razlog[uredi | uredi izvor]

Pecivo je veoma ukusno, i brzo se jede (u trenu).

Nutritivne vrednosti[uredi | uredi izvor]

100 grama eklera sadrži[uredi | uredi izvor]

  • masnoće 16g
  • ugljenihidrati 24g
  • proteini 6g
  • kalijum 117mg
  • magnezijum 15mg
  • kalcijum 63mg
  • natrijum 337mg
  • gvožđe 1,2mg

Tehnike punjenja[uredi | uredi izvor]

Ukoliko se izbegne priprema laganog testa, tehnika njihovog punjenja se sastoji u sečenju peciva na pola, nakon čega se ispuni svežim kremom. Nedostatak ovog postupka dovodi do većeg izlaganja testa vazduhu, zbog čega ono gubi svoju vlagu i stvara se okoreli sloj na testu. Korišćenjem laganog testa, unutrašnja šupljina ostaje netaknuta i sveža nakon ubrizgavanja krema.

Ekleri danas[uredi | uredi izvor]

Ekleri u prodavnici poznate francuske kompanije koja se bavi proizvodnjom gurmanske hrane i suhomesnatog. „Fauchon”

Danas su ekleri tradicionalni deo francuskih pekara u svetu. Do danas recept je doživeo najznačajniju promenu što se tiče punjenja, pa su tako danas poznati ekleri sa ukusom fila od zelene kafe ili krema od limuna. Kako se menja sezona voća tako se menjaju i ukus ove poslastice.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Ktegorija:Hrana