Kursko-araksinska nizija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kursko-araksinska nizija zauzima centralni deo Azerbejdžana

Kursko-araksinska nizija (azer. Kür-Araz ovalığı) predstavlja prostranu aluvijalnu ravan duž donjih tokova reka Araks i Kura u južnim i centralnim delovima Azerbejdžana, a zapadno od obala Kaspijskog jezera. Dužina je oko 250 km a širina oko 150 km, a dimenzije joj se konstantno povećavaju usled intenzivne erozije izdignutijeg tla u ivičnim područjima. Maksimalna nadmorska visina ne prelazi 200 m (u zapadnim delovima) dok su centralni i istočni delovi ispod nivoa svetskog mora.

Nizija je sastavljena od dva fiziološki različita dela. Severni deo uz dolinu Kure je znatno širi i niži u odnosu na podrčje uz reku Araks. Idući ka istoku nizija postepeno prelazi u prikaspijsku obalnu ravnicu, dok se na krajnjem jugoistoku nastavlja na Lenkoransku niziju koja se prostire između jezera i Taliških planina. Nizijsko zemljište se na severu prostire sve do obronaka Velikog Kavkaza, na zapadu do Malog Kavkaza, a na jugu su Tališke planine.

Nizija je podeljena na 5 manjih celina: Muganska, Miljska, Karabaška, Širvanska i Saljanska stepa.

Zemljišni pokrivač je dosta siromašan, a dominiraju pepeljasta zemljišta i kserofitna polupustinjska vegetacija. U istočnim delovima ima dosta solotuša i močvara (podzemne vode su slane). Dno je prekriveno marinskim sedimentima aluvijalnog i diluvijalnog porekla, a dominiraju gline, pesak i šljunak. U istočnim delovima postoje velike zalihe nafte. Uz obale reka rastu ređe šume ive, topole i bresta.

Karakteriše je topla i suva klima sa vrućim letima i oskudnom količinom padavina. Julski temperaturni prosek kreće se između 25—28 °C, dok je januarski prosek 1,3—3,6 °C. Prosečna količina padavina kreće se između 200 i 400 mm. Snežne padavine su retkost.

Zemljište je dosta suvo i potrebno je obilno navodnjavanje za poljoprivrednu proizvodnju. Širom nizije su brojne plantaže nara, mandarina, trešanja, višanja, persimona (ili japanske jabuke) i fejhoe (ili guava ananasa; lat. Feijoa sellowiana). Uzgaja se još i pamuk i vinova loza.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]