Lakadivi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lakadivi
ലക്ഷദ്വീപ്
{{{caption2}}}
Map
Država Indija
Admin. centarKavarati
Službeni jezikmalajalamski
Površina32 km2
Stanovništvo2011.
 — broj st.64.429
 — gustina st.2.013,41 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima
Mapa Lakadiva
Jedno od nenastanjenih ostrva

Lakadivi su ostrva u Arapskom moru, koja predstavljaju najmanju saveznu teritoriju Indije. Sastoje se od 12 koralnih atola, 5 morskih uzdignuća i brojnih malih ostrva, koji se nalaze na 200-300 km od indijske države Kerale. Ukupna površina je 32 km². Jedanaest ostrva je nastanjeno. Naseljena ostrva su: Agati, Amini, Androt, Bangaram, Bitra, Četlat, Kadmat, Kalpeni, Kavarati, Kiltan i Minikoj. Glavna ostrva su Kavarati, Minikoj, Agati i Amini. Ukupno sva ostrva imaju 60.595 stanovnika. Aerodrom se nalazi na Agatiju. Turistima je potrebna dozvola da bi posetili Lakadive, a strancima je zabranjena poseta nekim ostrvima.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vasko da Gama je bio prvi Evropljanin, koji je posetio Lakadive, a Englezi su bili prvi, koji su ih istražili. Pre njih arapski putopisac Ibn Batuta opisao je Lakadive. Portugalci su uspostavili tvrđavu 1498, ali stanovništvo se pobunilo i proteralo ih. Tigar od Majsora je 1787. zauzeo grupu ostrva Amindivi (Amini, Kadmat, Kiltan, Četlat i Bitra). Posle Trećeg anglo-majsorskog rata Englezi zauzimaju Amindive i priključuju ih južnokanarskom distriktu. Ostatak Lakadiva ostaje u vazalnom položaju pod Čirakalima. Posle nekog vremena Britanci potpuno preuzimaju kontrolu Lakadiva. Ostrva su postala 1956. savezna teritorija Indije. Lakadivima upravlja administrator, koga postavlja indijska vlada

Demografija[uredi | uredi izvor]

Na ostrvima se govori malajalam jezik. Narodno je predanje da su njihovi preci bili trgovci, koje su oluja i brodolom bacili na Lakadive. Ljudi su etnički slični narodu Kerale i predstavljaju mešavinu Indijaca i Arapa. Izuzetak je najjužnije ostrvo Minikoj, gde su ljudi slični narodu Maldiva i govore jezik sličan jeziku na Maldivima. Na Minikoju je 93% stanovništva muslimansko.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Zbog izolovanosti i lepote Lakadivi postaju velika turistička atrakcija. Turizam postaje značajan izvor prihoda.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]