Manastir Denkovac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Denkovac
260p
Osnovni podaci
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
Osnivanje13. vek,
OsnivačKralj Dragutin
Upravnikarhimandrit Onufrije Vranić
Reosnovan1979. godine u vreme igumana manastira Petra Denkovačkoga
MestoVelike Pčelice
Država Srbija

Manastir Denkovac, se nalazi u mestu Velike Pčelice na teritoriji Grada Kragujevca posvećen Uspeniju Presvete Bogorodice je manastir eparhije šumadijske Srpske pravoslavne crkve.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sačuvani rukopisi svedoče da se manastir Denkovac prvobitno zvao Severin. Pod tim imenom se pominje u turskom popisu iz 1530. godine, kada je okončana obnova Uspenijskog hrama.

Podignut je na mestu ostataka srednjovekovnog manastira, u dolini Dulenske reke, nedaleko od sela Velike Pčelice.

Crkveno predanje osnivanje manastira vezuje za kralja Dragutina (kraj XIII i početak XIV veka), dok neki vezuju za tursko doba, za tri sestre koje su istovremeno podigle manastire Denkovac, Raletinac i Sarinac.

Grupa arheologa Arheološkog instituta iz Beograda svojim istraživanjima nagovestili su da bi levački manastiri mogli pripadati „prednemanjićkom vremenu”, čak ranohrišćanskom periodu.[1]

Manastir je ostao bez monaštva u XVII veku. Njegova obnova je započeta 1965. godine, i trajala je do 1987. godine obnovio ga je i podigao iz ruševina iguman manastira shiarhimandrit Petar Denkovački.[2]

Manastirska crkva sagrađena je u moravskom stilu, krov je poluobao, pokriven bakarnim limom.[3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • M. Đ. Milićević, Kneževina Srbija, Beograd 1876, 182.
  • T. Bušetić, Levač, Srpski etnografski zbornik V, Beograd 1903, 499.
  • J. Mitrović, Jagodinski okrug do 1822. godine, Temnićki zbornik I, Beograd 1932, 27.
  • V. Petković, Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda, Beograd 1950, 86.
  • Neodređena srednjovekovna tradicija, Arheološki spomenici i nalazišta II, Beograd 1956, 171—172.
  • D. Kašić, Crkve u kruševačkom kraju do Prvog srpskog ustanka, Kruševac kroz vekove, Kruševac 1972, 108.
  • Zirojević, Olga (1984). Crkve i manastiri na području Pećke patrijaršije do 1683. godine. Beograd: Istorijski institut, Narodna knjiga. 
  • V. Ristić, Moravska arhitektura, Kruševac 1996, 24.
  • P. Pajkić, Opis manastira Eparhije šumadijske, Srpska pravoslavna eparhija šumadijska 1947—1997, Šematizam, Kragujevac 1997, 177—179.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]