Manastir Donja Bišnja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Donja Bišnja
Osnovni podaci
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija zvorničko-tuzlanska
Osnivanje2002
OsnivačRatko Đekić
Upravnikarhimandrit Simeon Obrenović
PosvećenPokrov Presvete Bogorodice
Arhitektura
Stilvizantijski
Lokacija
MestoKalenderovci
Država Bosna i Hercegovina,  Republika Srpska
Koordinate44° 57′ 22.72″ N 17° 52′ 18.44″ E / 44.9563111° S; 17.8717889° I / 44.9563111; 17.8717889
Manastir Donja Bišnja na karti Bosne i Hercegovine
Manastir Donja Bišnja
Manastir Donja Bišnja
Manastir Donja Bišnja na karti Bosne i Hercegovine

Manastir Donja Bišnja je muški manastir Srpske pravoslavne crkve posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice. Manastir se nalazi u Donjoj Bišnji pored Dervente, na putu prema Kalenderovcima. Manastir pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj Srpske pravoslavne crkve.[1]

Starešina manastira od 2002. godine je arhimandrit Simeon Obrenović.[2]

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Ktitor ovog manastira je Ratko Đekić, koji je zajedno sa svojim sestrama i braćom poklonio od oca nasljeđeno imanje 1996. godine crkvi, tj. Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Poslije, uz blagoslov vladike zvorničko-tuzlanskog gospodina Vasilija, Ratko Đekić (2002). godine otpočinje gradnju pomenutog manastira. Osveštanje manastira na Vidovdan 28. juna 2006. godine vodili su vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije i vladika zapadnoamerički Maksim.[3]

Bratstvo[uredi | uredi izvor]

Odlukom Njegovog preosveštenstva gospodina vladike Vasilija u ovaj manastir se 4. februara 2006. godine nastanilo i bratstvo. Naime, vladika Vasilije je iz manastira Svetog Nikole na Ozrenu poslao jednoga jeromonaha, Simeona (Obrenovića), a iz manastira Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini poslao iskušenika po imenu Nenad Tešić (sada jeromonah Nektarije) tako da su oni počeli svoj sabratski život u Svetopokrovskom bratstvu u Donjoj Bišnji te godine. Pomenutog jeromonaha Simeona, vladika Vasilije je postavio za starješinu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]