Manastir Radošin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Radošin
260p
Osnovni podaci
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
Osnivanje1427
OsnivačStefan Lazarević
Upravnikigumanija Nimfodora Miljković
MestoRadošin
Država Srbija

Manastir Radošin je ženski manastir nalazi se u istočnoj Srbiji, u selu Radošin, u okviru opštine Svilajnac Pripada Eparhiji braničevskoj.[1]Nalazi se u selu Radošin, na njegovom dnu pri spuštanju sela sa brda ka Velikoj Moravi.[2]

Pripada grupi od šest manastira na ovom malom geografskom potezu uz ovu reku (Miljkov, Dobroševo, Zlatenac, Radošin, Tomić i Jaković) gde im je zajedničko da nisu precizno utvrdivi godine gradnje, gradioci.[3]

Starešina manastira je igumanija mati Nimfodora (Miljković), sa sestrinstvom na čelu od 8. septembra 2021. godine.[4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir Radošin poznat je po neobičnoj činjenici da je njegova obnova (srednjovekovnih ostataka) počela u vreme Drugog svetskog rata, 1942 godine, kada su se stanovnici ovog sela opredelili da ne idu ni u četnike ni u partizane, već da se posvete obnovi srednjovekovnog manastira. Nakon najvećeg srpskog stradanja u Prvom svetskom radu usledilo je novo stradanje u Drugom, gde se narod podelio, a još su ga dušmani napali sa svih strana. Ako nije postojala adekvatna odbrana naroda, podeljenog i napadnutog sa svih strana, onda je izolacionizam jednog naselja bio najrazumniji odgovor.[5]

Starešine manastira[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]
  2. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 14. 04. 2017. g. Pristupljeno 25. 12. 2016. 
  3. ^ „Prezentacija manastira na sajtu Svilajnca”. Arhivirano iz originala 21. 06. 2008. g. Pristupljeno 25. 12. 2016. 
  4. ^ „"Bez nevolje nema bogomolje“, mati Nimfodora iz manastira Radošin - Cybota 13.11. u 21:10 časova”. Televizija Hram (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-09-01. 
  5. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 11. 04. 2017. g. Pristupljeno 11. 04. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]