Mirmekohorija
Mirmekohorija je pojava da seme biljke raznose mravi.
Rasejavanje mravima[uredi | uredi izvor]
Po Kerneru, najrevnosniji su mravi vrste Tetramorium coespitum. Mravi mogu biti isključivi prenosioci semena i tada je mirmekohorija obligatna, ali može biti i fakultativna kod nekih vrsta, čija semena, osim mrava, raznose i drugi agensi. Mravi semena zavlače u mravinjake i uopšte u pukotine i ta semena onda klijaju. Takva semena imaju glatku semenjaču i veliku karankulu na pupčanom ili mikropilarnom delu. Takođe, neka semena imaju arilus i uljana tela.[1]
Mirmekohorne biljke[uredi | uredi izvor]
Mravi pretežno raznose semena ruderalnih biljaka i vrsta bukovih šuma. Njihova semena sazrevaju u proleće i rano leto. Cvetne drške su im nežne i povijaju se naniže kako seme sazri omogućavajući mravima da iz plodova vade zaostala semena. Mirmekohorne vrste su daleko brojnije u tropskim oblastima. Kod ovih biljaka odnošenje semena pod zemlju je i dobra zaštita od eventualnog požara.[1]
Primeri biljaka[uredi | uredi izvor]
Od poznatih vrsta, mirmekohorne su: zumbul, mlađa, jagorčevina, kopitnjak, rusomača, ciklama, visibaba, šafran, zimzelen, potajnica, ledinjak, gavez, kao i neke vrste rodova Veronica, Carex i neke mlečike.[1]
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Tatić, B.& Petković, B. 1991. Morfologija biljaka. Naučna knjiga. Beograd.