Mirčeta Đurović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mirčeta Đurović
Lični podaci
Datum rođenja(1924-08-05)5. avgust 1924.
Mesto rođenjaDanilovgrad, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti2011.(2011-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (86/87 god.)
Mesto smrtiPodgorica, Crna Gora
Naučni rad
Poljeekonomija i istorija
NagradeTrinaestojulska nagrada, Nagrada Oktoih

Mirčeta Đurović (Danilovgrad, 5. avgust 1924Podgorica, 2011) bio je crnogorski akademik, ekonomista, istoričar, redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, urednik više periodičnih publikacija, društveni radnik i nosilac razvojnik projekata. Dobitnik je više nagrada i priznanja.[1]

Život i karijera[uredi | uredi izvor]

Rođen je 5. avgust 1924, u Danilovgradu u Crnoj Gori. Školovao se u Danilovgradu, Podgorici i na Cetinju. Specijalizaciju je stekao na Institutu društvenih nauka u Beogradu, gde je i doktorirao 1956. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Karijeru je počeo radom u Naučnom društvu i Istorijskom institutu Crne Gore između 1951. i 1960. godine. Potom je radio kao vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Titogradu od 1960. godine, a potom i kao redovni profesor od 1971. godine. Na ovom fakultetu bio je prvi dekan fakulteta od 1960. do 1964. godine.

Akademske školske 1970/71. godine boravio je na usavršavanju u Sjedinjenim Američkim Državama.

Dužnost rektora Univerziteta Veljko Vlahović obavljao je od 1974. do 1978. godine.

Dopisni član Društva za nauku i umjetnost Crne Gore postao je 1973. a redovni član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) 1981. godine. Iste godine izabran je za sekretara Odjeljenja društvenih nauka CANU, a od 1985. do 1989. nalazio se na dužnosti predsednika CANU.

Od ostalih društveno-političkih dužnosti obavljao je:

  • Dužnost potpredsjednik Predsedništva Zajednice Univerziteta Jugoslavije.
  • Člana Saveta akademija nauka i umetnosti Jugoslavije i predsednik Komisije za međunarodnu saradnju (1981—1985).
  • Narodnog poslanika u Skupštini SR Crne Gore (1967—1971)
  • Člana Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore (1974—1978)
  • Člana Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (1979—1982).
  • Dužnost urednika više periodičnih publikacija (Istorijski zapisi, Glasnik Odeljenja društvenih nauka CANU, Univerzitet danas, Godišnjak Ekonomskog fakulteta u Titogradu).
  • Urednika više zbornika radova koje su izdavali CANU i Savez akademija nauka i umetnosti SFRJ.
  • Rukovodioca projektom Razvoj proizvodnih snaga Crne Gore koji je realizovan u okviru programa CANU.

Priznanja[uredi | uredi izvor]

Mirčeta Đurović je za svoj rad dobio više nagrada i priznanja, od kojih su najznačajnije:

  • Trinaestojulska nagrada
  • Nagrada Oktoih

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Mirčeta Đurović u toku svoje bogate karijere objavljivao je radove iz različitih oblasti ekonomije i ekonomske istorije. Glavne teme njegovog interesovanja bile su iz privredne istorije Crne Gore, socioekonomske strukture, pojedini makroekonomski problemi, procesi savremenog kapitalizma i uporedni privredni sistemi.

Brojni Đurovićevi radovi mogu se podeliti u dve veće grupe, prvu koja se odnosi na savremenu ekonomsku problematiku i drugu koja se bavi ekonomskom istorijom Crne Gore. U prvoj grupi najznačajniji su mu radovi: Politička ekonomija (tri dela), Savremeni kapitalizam (1978) i drugi.[2]

Publikacije[uredi | uredi izvor]

Najznačajnija objavljena Đurovićeva dela iz ekonomske istorije su:

  • Osnovica i oblici zelenašenja u Crnoj Gori i razvitak zelenaškog kapitala u drugoj polovini XIX vijeka (1953)
  • Trgovački kapital u Crnoj Gori u drugoj polovini XIX i početkom XX vijeka (1958)
  • Pokušaj stvaranja akcionarskih društava u Crnoj Gori početkom XX vijeka (1958)
  • Formiranje akcionarskih društava u Crnoj Gori početkom XX vijeka (1959)
  • Crnogorske finansije 1860—1915. (1960).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mirčeta Đurović, Biografija na sajtu CANU sajt CANU
  2. ^ Đurović, Mirčeta (Rade Mihaljčić. str. 376), Enciklopedija srpske istoriografije, Beograd 1997.