Naftna mrlja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Meksički zaliv zagađen izlivanjem nafte iz bušotine Dipvoter horajzon.

Naftna mrlja ili naftno zagađenje je takvo zagađenje koje je nastalo usled izlivanja nafte u more.

Uzroci[uredi | uredi izvor]

U toku jednog meseca preko okeana se transportuje više od stotinu miliona tona sirove nafte i to vrlo često u velikim tankerima koji mogu da ponesu oko petsto hiljada tona. Ukoliko neki od njih doživi havariju, deo te nafte će se izliti u more, ali vetrom i talasima može dospeti i do obale.[1] Najčešće, u 90% slučajeva, se nafta izliva u more baš na ovakav način.[2] Havarije koje mogu izazvati slična zagađenja se mogu desiti i na bušotinama, a poznata su i pritajena zagađivanja usled ispiranja brodskih tankova na moru ili zbog loše spojenih naftovoda. Ipak, opisane nesreće su odgovorne za tek pet procenata ukupnog zagađivanja mora.[1]

Posledice[uredi | uredi izvor]

Prilikom izlivanja nafte u more, u dodiru sa vazduhom se stvara tanka skrama koja isparava. Međutim, usled talasanja, nafta se vezuje za vodu i nastaje „čokoladna pena“ od koje umiru životinje u priobalnom pesku. Na površini mora, nafta je poput neprovidne folije koja onemogućava prodor vazduha i sunčeve svetlosti, što uzrokuje pomor planktona, koji su važan deo lanaca ishrane u moru. Morske ptice stradaju od katrana koji im se lepi za perje i onemogućava letenje.[2] Osim posledica po živi svet, ova zagađivanja uništavaju i ulove ribara i plaže, gde ostavljaju debeli sloj katrana.[1]

Sanacija[uredi | uredi izvor]

Kada se nafta izlije u more, specijalni brodovi pokušavaju da je što brže usisaju, ali u tome uspevaju samo ako je more mirno. Primenjuje se i spaljivanje te nafte, kao i hemijska sredstva, ali i tim načinima se more zagađuje.[1] Za oporavak od ovakvog zagađenja često je potrebno nekoliko godina, jer nafta koja se nataložila na dnu može nakon dugo vremena da dospe na površinu.[2]

Primeri[uredi | uredi izvor]

Naftni tanker „Prestiž“ je potonuo 19. novembra 2002. i tom prilikom je u more dospela polovina ukupnog tovara koji je iznosio oko 77.000 tona sirove nafte. Zagađenje je pogodilo oko 2.900 km španske obale.[1] Slični primeri su se desili 1978. kada je tanker „Amoko Kadiz“ uz obale Bretanje ispustio oko 230.000 tona nafte i 1989. kada je „Eskon Valdez“ izlio oko 40.000 tona izazvavši uginuće na hiljade morskih životinja, posebno sisara.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Rajner Krumenerl (2008) Okeani i mora. Klett: Beograd. . 2002. ISBN 978-86-7762-173-5.
  2. ^ а б в г Валери Леди Море, чудесни свет. ИТП „Змај“: Нови Сад.. ISBN 978-86-489-0336-5.

Literatura[uredi | uredi izvor]