Nađsenaš

Koordinate: 46° 25′ S; 20° 25′ I / 46.41° S; 20.41° I / 46.41; 20.41
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nađsenaš
mađ. Nagyszénás
Katolička crkva
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionVelika južna ravnica
ŽupanijaBekeš
SrezOrošhaza
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 5.063[1]
 — gustina54 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 25′ S; 20° 25′ I / 46.41° S; 20.41° I / 46.41; 20.41
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina95,56 km2
Nađsenaš na karti Mađarske
Nađsenaš
Nađsenaš
Nađsenaš na karti Mađarske
Poštanski broj5931
Pozivni broj(+36) 68
Veb-sajt
http://www.nagyszenas.hu/}

Nađsenaš (mađ. Nagyszénás) je manji grad u županiji Bekeš u Mađarskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje leži na površini od 95,56 km² i ima populaciju od 5.063 stanovnika (2015).[2] Najbliži grad je Orošhaza.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi pisani zapis o naselju datira iz 1403. godine, tada se javlja kao selo koje je pripadalo vlastelinstvu Đula, ali je moralo biti veoma beznačajno mesto, jer se u uverenju navodi kao jedno od poslednjih.[3] Iste godine godine (1403) kralj Žigmund je banu Janošu Marotiju poklonio Muzičku salu u Fehervaru. Instalaciju je uradio aradski kaptol godinu dana kasnije.

Postoji nekoliko ideja o poreklu imena Zenaseghaz/Senašegihaz. Najverovatnije je poteklo od imena graditelja crkve koji se zvao Senas. Moguće je i da su, misleći na život i veru, tadašnji stanovnici koristili reči seno i crkva da ih imenuju. Ponekad se, na primer 1574. godine, selo nazivalo i Đula-Senaš [3] (jer je klasifikovano kao zamak Đula).

Prema opisima iz 1461. godine, porodica Maroti je pokušala da povrati tada postojeće selo Zelemereš. Hronika je takođe zabeležila da kada je izbila svađa između dve vlasničke porodice u okrugu, Maroti i Abranfis, 1468. su kmetovi iz Senaša (po imenu Olah, Nemze, Sabo, Bakoc, Kompolar, Senaši, Čisar) učestvovali u u savremenim Kecopronijevim racijama i divljanjima noću.[3] Prvi sudija Senaša je bio Lukač Banja, poznat je iz 1471. godine, koji je prisustvovao registraciji u Sentetornji.[3]

Kada je porodica Maroti ostala bez naslednika 1476. godine, selo je postalo kraljevo vlasništvo, a oko 1490. Janoš Korvin ga je poklonio Mihalju Varkonjiju. Kasnije je zemlja, ne zna se pod kojim okolnostima, vraćena dvoru, a 1506. mađarski kralj Ulaslo II ga je dao udovici Janoša Korvina, Beatriks Frangepan, i njenoj ćerki Eržebet Korvin. Nakon njihove smrti, George od Brandenburga je postao novi vlastelin.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Godine 2001. 99% stanovništva naselja se izjasnilo kao Mađari, 1% ostalih (uglavnom slovačkih) nacionalnosti.[4]

Tokom popisa iz 2011. [5] , 84,8% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 0,3% Nemci, 0,5% Slovaci (15,2% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100% -at).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gazetteer of Hungary, 1st January 2015. Hungarian Central Statistical Office. 3 September 2015
  2. ^ http://www.ksh.hu - Központi Statisztikai Hivatal: Magyarország közigazgatási helynévkönyve, 2013. január 1.
  3. ^ a b v g Karácsonyi János: Békés vármegye története. II. kötet (1896)
  4. ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
  5. ^ Nagyszénás Helységnévtár


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]