Olivera Verica Đorđević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
olivera đorđević
Olivera Verica Đorđević
Lični podaci
Datum rođenja1922.
Mesto rođenjaVranje,  Kraljevina SHS
Datum smrti26. mart 1942.(1942-03-26) (19/20 god.)
Mesto smrtiŠilovo, kod Lebana, Srbija Srbija
Profesijakrojačica
Delovanje
Član SKOJ od1939.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
U toku NOBborac Leskovačkog NOP odreda

Olivera Verica Đorđević (Vranje, 1922Šilovo, kod Lebana, 26. mart 1942), krojačica i učesnica Narodnooslobodilačke borbe.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1922. godine u Vranju u porodici Riste i Todore Trajković (ranije Traikov), kao drugo od troje dece. Porodica je zbog neprijatnosti bila primorana da promeni prezime u Đorđević. Otac Rista Trajković bio je ugledni trgovac, a majka Todora, rođena takođe Trajković, po majci je poticala iz stare i ugledne vranjske porodice. Oliverin pradeda po majci bio je bogati vranjski čorbadžija Rode Jovan, a ostali preci po majci i ocu su poticali iz Kratova, Ohrida i Trgovišta.

Pošto je završila krojački zanat i dobila majstorsko pismo, otvorila je svoj salon u Vranju. U novembru 1939. godine uključuje se u rad aktiva SKOJ-a u Vranju od kada aktivno i redovno učestvuje u radu SKOJ-a. U junu 1941. godine je određena da zajedno sa sestrom Jelicom vodi računa o tehnici, a sredinom jula 1941. sa još troje drugova je rasturila veliki broj letaka sa proglasom lokalnog MK KPJ koji su sastavili Sima Pogačarević Simpo i Stojadin Mladenović u vojnu kasarnu u Vranju.

23. decembra 1941. godine, nakon ubistva Sime Pogačarevića Simpa, odlazi iz Vranja i priključuje se lokalnom partizanskom pokretu. Poginula je 26. marta 1942. godine. Nakon što su bili opkoljeni četničkim snagama na brdu Šilovu kod Lebana bez izgleda za spasenje, Kosta Stamenković, njegova ćerka Lepša i Verica Đorđević doneli su zajedničku odluku da aktiviraju bombu od koje su svi zajedno smrtno stradali. Bombu je aktivirao Kosta Stamenković, koji je u tom trenutku bio član CK KPJ i koji je kasnije proglašen za narodnog heroja.

Rodno Vranje se odužilo Verici Đorđević davši njeno ime jednoj ulici u Vranju u kraju u kome je i sama odrasla, kao i Domu za decu i omladinu „Olivera Verica Đorđević“.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Žene Srbije u NOB-u, „Nolit“ Beograd, 1975. godina.