Oliver Mandić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Oliver Mandić
Lični podaci
Datum rođenja(1953-07-13)13. jul 1953.(70 god.)
Mesto rođenjaTitovo Užice, FNR Jugoslavija
Muzički rad
Aktivni period1970—danas
Žanrpop, rok, novi talas, fank

Oliver Mandić (Titovo Užice, 13. jul 1953) srpski je pevač i kompozitor popularne muzike. Bio je jedna od najistaknutijih zvezda beogradskog novog talasa prve polovine osamdesetih godina.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U mladosti se obrazovao u muzičkoj školi Stanković u Beogradu sa namerom da postane pijanista klasične muzike (u vreme aktivne karijere bio je jedan od retkih jugoslovenskih rok i pop muzičara koji su imali podlogu klasičnog muzičkog obrazovanja, uključujući tu i čitanje/pisanje nota). Ostao je zapamćen u muzičkim krugovima bivše Jugoslavije po beskompromisno visokim standardima koje je zahtevao u vezi sopstvene muzičke produkcije, uključujući kvalitet materijala, prvoklasnu studijsku opremu i potpunu uvežbanost muzičara u studiju/na koncertima.[1] Diskografski opus Olivera Mandića je brojčano skroman, ali je obilovao hitovima i pokazao se kao izuzetno komercijalan.

Oliver Mandić se predstavio široj publici kroz TV emisiju "Beograd noću", koja je emitovana uporedo sa izlaskom prvog albuma "Probaj me" 1981. godine. Emisija se sastojala od video-spotova za pesme sa ploče. Režiser je bio Stanko Crnobrnja, a kostime i Mandićev izgled osmislio je konceptualni umetnik Kosta Bunuševac (isti kostimi su korišćeni i na omotu prvog albuma). Deo javnosti je bio ozbiljno isprovociran Mandićevim transvestizmom, ali je bez obzira na kontroverznost emisija dobila nagradu "nagrada grada Montrea" a potom i komercijalno objavljena na video-kaseti, što je bilo nesvakidašnje za tadašnju muzičku scenu.

Oliver Mandić je bio pobednik prvog i drugog festivala popularne muzike MESAM (1984. i 1985. godine).

Napisao je muziku za filmove Nacionalna klasa (učešće; 1979) i Poslednji krug u Monci (1989)[2]

Godine 1991. Oliver Mandić je kratkotrajno bio član beogradske grupe Riblja čorba. Zamisao je bila da Oliver Mandić postane klavijaturista sastava, a trebalo je i da kreativno učestvuje u stvaranju ploče "Labudova pesma" sa polovinom numera. Oliver Mandić i Riblja čorba su snimili kompletan materijal za ovu ploču u Beču krajem 1991. godine (uključujući i pesme sa Mandićevom muzikom, na kojima je vokale otpevao Bora Đorđević), ali su se pre izlaska albuma Oliver Mandić i Bora Đorđević posvađali tako da je saradnja naprasno prekinuta. Ploča Riblje čorbe "Labudova pesma" se ipak pojavila na tržištu 1992. godine, ali se na njoj nisu nalazile numere čiji je autor muzike bio Oliver Mandić usled izdejstvovane sudske zabrane (ovo skraćeno izdanje albuma je imalo sveukupno osam pesama, pola od planiranog broja). Oliverove pesme snimljene sa Ribljom čorbom su danas dostupne samo u obliku piratskih snimaka, a zbog svoga kvaliteta i svojevrsnog zvuka (nesvakidašnja kombinacija Oliverovih klavijatura i Borinog glasa) vrlo su cenjene među kolekcionarima.

Željko Ražnatović Arkan je bio Mandićev kum, a poznavali su se navodno još od detinjstva. Kada je počeo rat u Hrvatskoj, Oliver Mandić je pristupio Arkanovoj Srpskoj dobrovoljačkoj gardi i otišao na ratište, gde je obavljao dužnost intendanta zaduženog za nabavku cigareta i ostalih potrepština[3] (Srpskoj Dobrovoljačkoj Gardi su pristupile još neke ličnosti javnog profila, na primer Toni Montano i Dušan Prelević). Mandić je vlasnik beogradskog kafića Jazz.[4]

Oliver je kritikovao rad Gorana Bregovića, Bijelog dugmeta i drugih koji su razvijali vrstu muzike koju on opisuje kao "seljački rok" i "pastirski rok", posebno citirajući Bregovićevo odsustvo muzičkog obrazovanja ("Muzika Gorana Bregovića za mene je prava humoristička serija Benija Hila"). Oliver Mandić je imao izrazito negativno mišljenje prema sarajevskoj muzičkoj sceni koja se razvila tokom osamdesetih godina (sastavi Hari Mata Hari, Merlin, Plavi orkestar, Crvena jabuka i drugi, koje je Mandić otvoreno nazivao "Rock and Roll abortusima"; videti takođe: "Novi primitivizam). Sa druge strane, cenio je Zdravka Čolića kao izvanrednog profesionalca, i sa njime sarađivao još sedamdesetih godina.

Tokom devedesetih godina (i kasnije) pisao je muziku i aranžmane za raznorazne zvezde turbo-folka (ovaj izvor prihoda su takođe - nekad otvoreno a nekad pritajeno - koristili i Bora Đorđević, Momčilo Bajagić Bajaga i mnogi drugi prvaci bivše jugoslovenske rok i pop scene).

Godine 1997, se usprotivio demonstracijama opozicionih stranaka i napao učešće svojih kolega muzičara i režisera, za koje je naveo da su za vreme rata bili u inostranstvu, ili pak dobili od države sredstva za snimanje filmova ili stanove ("... To je po onoj staroj izreci - 'rani kuče da te ujede").[5]

Nakon dugo vremena, Oliver je nastupio na mitingu „Budućnost Srbije” 19. aprila 2019. godine i tom prilikom otpevao jednu pesmu.[6]

29.6.2021. godine, povodom Vidovdana, dobitnik je Zlatne medalje za zasluge.[7]

Festivali[uredi | uredi izvor]

MESAM:

  • Pitaju me, pitaju, pobednička pesma, '84
  • Pomagajte drugovi, pobednička pesma, '85

Diskografija[uredi | uredi izvor]

Singlovi[uredi | uredi izvor]

Prvi singl iz 1978. godine.
  • „Ljuljaj me nežno"/"Šuma"[8] (PGP RTB, 1978)
  • „Sutra imam prazan stan"/"Osloni se na mene“ (PGP RTB, 1979)

Albumi[uredi | uredi izvor]

  • „Probaj me“ (PGP RTB, 1981)
  • „Zbog tebe bih tucao kamen“ (Jugoton, 1982)
  • „Dođe mi da vrisnem tvoje ime“ (Jugoton, 1985)
  • "Kad ljubav ubije"[9]

Kompilacije[uredi | uredi izvor]

Ostala izdanja[uredi | uredi izvor]

  • „Tajna"/"Prošlo je sve“ (PGP RTB, 1974)[13] - singl ploča
  • „Nacionalna Klasa“ (PGP RTB, 1979)[14]
  • „Deca bez adrese“ (PGP RTB, 1988)[15]
  • "12 popularnih dueta - u dvoje je najlepše“ (Jugoton, 1990)[16]

Video izdanja[uredi | uredi izvor]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Zlatna medalja za zasluge (Republika Srbija)[18]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Na jednom od svojih ranih nastupa - festival BOOM 76 (1976) - Oliver Mandić je, kao član „super grupe“ sastavljene od tadašnjih najpoznatijih muzičara beogradske džez i rok scene, napravio i svoj prvi javni skandal: iznerviran lošom uvežbanošću sastava Mandić je prekinuo koncert i u znak protesta na bini razbio svoje klavijature
  2. ^ Oliver Mandić na IMDb, Pristupljeno 17. 4. 2013.
  3. ^ Časopis Vreme - "Arkan i estrada" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. februar 2007), Pristupljeno 17. 4. 2013.
  4. ^ Časopis Vreme - "Beograd by night, nekad i sad: Vrišti k'o metla", Pristupljeno 17. 4. 2013.
  5. ^ Balkanmedija - "Oliver Mandić, Džungla na estradi" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. oktobar 2006), Pristupljeno 17. 4. 2013.
  6. ^ „SERGEJ, SPREMI SE ZA UPIS U SNS: Oliver Mandić otpevao pesmu na skupu Budućnost Srbije”. Kurir. 19. 4. 2019. Pristupljeno 19. 4. 2019. 
  7. ^ „Oliveru Mandiću „Zlatna medalja za zasluge. www.republika.rs/vesti/srbija. Pristupljeno 2021-06-29. 
  8. ^ B strana ovog singla (numera "Šuma") je instrumental
  9. ^ Snimljeno 1997. godine. Za sada neobjavljeno jer Oliver Mandić još uvek nije našao izdavača po svome ukusu
  10. ^ Sadrži do tada neobjavljeni hit "Pitaju me, pitaju" sa prvog festivala MESAM (održanog krajem 1984. godine). Ova pesma se nalazi i na kasnijim kompilacijama
  11. ^ U vreme hiperinflacije 1993. godine prodato u (za to vreme) rekordnih 30.000 primeraka
  12. ^ Za razliku od prethodnih kompilacija, ovaj album je kao bonus imao i do tada neobjavljeni hit "Odlazim, a volim te" (pesma snimljena za potrebe filma "Poslednji krug u Monci"); Drugo izdanje albuma iz 2002. godine je kao još jedan dodatak sadržalo drugačije neobjavljenu pesmu "Ako lažem tu me seci"
  13. ^ zajednički singl, kao Dušan Prelević Prele i Oliver Mandić
  14. ^ muzika iz filma; učešće sa pesmom "Cvećke i zloće"
  15. ^ zajednički album dečje muzike, kao Branko Kockica i Oliver Mandić
  16. ^ učešće; drugačije neobjavljena pesma "Mandarina i banana" u duetu sa Marinom Perazić
  17. ^ video spotovi sa prvog albuma (vidi: http://www.youtube.com/watch?v=JZGwcK6j4SY); jedno od prvih izdanja ovog tipa na domaćoj muzičkoj sceni
  18. ^ „Uručena odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Vidovdana”. Radio televizija Srbije. 29. jun 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]