Pozorište Puž

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pozorište Puž
LokacijaRadoslava Grujića 21
Beograd
 Srbija
TipPozorište za decu
Maks. broj gledalaca228
Otvoreno1977. (1988. u svojoj sali)
Veb-sajt
www.pozoristancepuz.com

Pozorište Puž, poznato i kao Pozorištance Puž,[1] je profesionalno repertoarsko pozorište za decu, osnovano 1977. godine u Beogradu. Nalazi se u ulici Radoslava Grujića broj 21.[2] Osnivači pozorišta su glumac Branislav Milićević, čuveni Branko Kockica[3] i režiserka Slobodanka Caca Aleksić, koja je bila i dugogodišnji upravnik pozorišta.

O pozorištu[uredi | uredi izvor]

Profesionalno repertoarsko pozorište za decu Puž osnovano je 1977. godine. Osnovali su ga glumac, kant-autor i dramski pisac Branislav Milićević i rediteljka Slobodanka Caca Aleksić, koja je dugo godina, sve do 2005, bila i upravnik, odnosno direktor, a u njemu je radila do smrti, 2019.[4]

Odmah po osnivanju Pozorište nije imalo svoju salu, već su predstave gostovale u raznim salama, pa se zato tada zvalo Putno pozorištance Puž. Februara 1988. Pozorište Puž dobilo je svoju salu u ulici Božidara Adžije (danas Radoslava Grujića) u beogradskoj Opštini Vračar. Sala ima 228 sedišta, 180 u parteru i 48 na balkonu. Pozorište ima modernu rasvetu i tonske uređaje, kao i malu stolarsku radionicu.[5]

Ime[uredi | uredi izvor]

Zbog činjenice da tokom prvih 11 godina nije imalo svoju, već je sa svojim predstavama gostovalo po raznim salama, Pozorište je i dobilo ime „Puž” — zato što puž nosi svoju kućicu sa sobom i svuda se oseća kao kod kuće.[5]

Repertoar[uredi | uredi izvor]

Svoje predstave Puž igra svakog vikenda (petkom, subotom i nedeljom) u svojoj sali, a ostalim danima ide na gostovanja. Na matičnoj sceni godišnje odigra oko 270 predstava, a na gostovanjima oko 30.

U Pozorištancu Puž igraju se predstave različitih žanrova. Prilagođene su publici uzrasta od 3[6] do 10 godina, ali dolaze i mlađa. U svakoj predstavi ima po nečeg i za roditelje, pa je prvi slogan pozorišta: Predstave su isključivo za decu i odrasle. Predstave su edukativne, a neke imaju i konkretnu poruku. Tako je, na primer, u predstavi Ivica i Marica poruka da je ljubav važnija od novca, a u predstavi Četiri praseta da su složna braća nepobediva. Zbog toga je je drugi slogan pozorišta Vitamin za dušu.[5] Prema rečima Branka Milićevića, ovako direktne poruke u predstavama za odrasle nisu poželjne, ali „deci treba baš jako strogo objašnjavati o čemu se radi i šta nije dobro, a šta je dobro”. Najmlađoj publici namenjene su muzičke predstave u kojima često nastupa i hor Brankovi Pužići,[3] koji je osnovan u okviru pozorišta i u kome pevaju deca predškolskog i mlađeg školskog uzrasta.[7]

Predstave[uredi | uredi izvor]

  1. Brankov urnebes
  2. Gusarijada
  3. Tatata-tira
  4. Crvenkapa
  5. Džinovska torta
  6. Nevaljala princeza
  7. U svetu postoji jedno carstvo
  8. Čarobni nos
  9. Gospodar pesme
  10. Tajna super blaga
  11. Zlatna torta za zlatnu princezu
  12. Ivica i Marica
  13. Uspavana lepotica
  14. Lepotica i Zverko
  15. Laza mamina maza
  16. Pipi kratka čarapa
  17. U laži su kratke noge
  18. Pepeljuga
  19. Robin Hud
  20. Sebični princ
  21. Šašavi kviz
  22. Lunja i Maza
  23. Cvrčak i mrav
  24. Snežana i 7 patuljaka
  25. Mačka u čizmama
  26. Miladinova čarobna lampa
  27. Julija i ...
  28. Rođendan kraljice Gu-Gu
  29. Zlatokosa
  30. Princeza na zrnu graška
  31. Princeza u zamku duhova
  32. Pinokio
  33. Svirano De Beržerak
  34. Meca i deca
  35. Četiri praseta
  36. Aleksa u zemlji čuda
  37. Čarobna frula
  38. Besna glista
  39. Hrabri krojač
  40. E! Baš! Hoću!
  41. Klovn Sima
  42. Zlatna ribica
  43. Raspevani jubilej

Glumci[uredi | uredi izvor]

Pozorište Puž nema umetnički ansambl, već autore i izvođače angažuje prema potrebama projekta. U predstavama igraju glumci, uz povremenu upotrebu granginjola[5] i učešće hora Brankovi Pužići.[8]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Pozorište je dobilo niz nagrada. Samo na Kotorskom festivalu pozorišta za decu Puž je učestvovao šest puta i dobio ukupno 18 nagrada: dva puta Grand pri festivala, tri puta nagradu grada Kotora, četiri puta nagradu Dečjeg žirija, kao i brojne glumačke i druge nagrade.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Pozorište Puž - Raznorazno”. www.pozoristancepuz.com. Pristupljeno 2024-03-19. 
  2. ^ Pozorište Puž
  3. ^ a b Rajković, Alekdsandra (2011-10-16). „Branko Milićević Kockica: Ne gledam predstave za odrasle”. Glas Srpske. Pristupljeno 2024-03-20. 
  4. ^ „Preminula rediteljka Slobodanka Caca Aleksić”. Dnevni list Danas. 2019-08-14. Pristupljeno 2024-03-21. 
  5. ^ a b v g d „Pozorištance „Puž. Zvanični veb-sajt Grada Beograda. Pristupljeno 21. 3. 2024. 
  6. ^ „U svetu postoji jedno carstvo”. www.pozoristancepuz.com. Pristupljeno 2024-03-21. 
  7. ^ „Dečiji hor Pužići”. Pozorištance Puž. Pristupljeno 2024-03-20. 
  8. ^ Radulović, Angelina (2013-02-23). „Pozorištance „Puž. MAMIN SVET (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-20. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]