Поскок

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Poskok
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Podtip:
Klasa:
Red:
Podred:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Binomno ime
Vipera ammodytes
(Linnaeus, 1758)
podvrste

V. a. ammodytes
V. a. gregorwallneri Sochurek, 1974
V. a. meridionalis Boulenger, 1903
V. a. montandoni Boulenger, 1904
V. a. transcaucasiana Boulenger, 1913

Evropski poskok (lat. Vipera ammodytes) je vrsta zmije iz porodice ljutica.

Opis[uredi | uredi izvor]

Prosečna dužina poskoka je 50–70 cm, a maksimalna dužina je oko 1 m. Izražen je polni dimorfizam, koji se odlikuje u veličini jedinke. Jedinstvena karakteristika poskoka, po kojoj je lako prepoznatljiv, jeste „rog“ na prednjem delu glave, izgrađen od 9–12 pločica organizovanih u 2 (ili 4) reda. Boja poskoka jako varira, od sive, blago žute, do svetlo braon, u zavisnosti od podneblja u kojem ga nalazimo. Zajednčko obeležje svih jedinki je tamnobraon ili crna cik-cak pruga koja se proteže celom dužinom leđa. Donja strana, inače kratkog repa, prebojena je kod jedinki oba pola žutom, crvenom ili svetlo zelenom bojom.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Njegovo stanište se prostire sa severa, od juga Švajcarske i severne Italije, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Bugarske, Rumunije pa sve do Kavkaza. Od terena najviše voli suva i kamenita mesta obrasla trnjem i niskim rastinjem, kao i rubove svetlih šuma. Možemo ga sresti do 1.000 metara nadmorske visine.

Ishrana[uredi | uredi izvor]

U potragu za hranom kreće u kasnim popodnevnim ili večernjim satima. Značajan udeo u ishrani čine sitni sisari i miševi, a u jesenjem periodu i ptice, koje hvata na tlu, kao i na nižim granama žbunastog rastinja i drveća. U tom periodu je jako opasan za ljude, koji mogu nastradati usled ugriza za vrat ili glavu, jer je put otrova od mesta ujeda do vitalnih organa znatno kraći nego kada je reč o ujedu za ekstremitete. Plen nakon ujeda ubrzo biva onesposobljen za beg, a poskok ga pronalazi odlično razvijenim čulom mirisa ili pomoću toplotnih receptora.

Otrov[uredi | uredi izvor]

Evropski poskok je naša najotrovnija zmija. Otrov sadrži supstance koje izazivaju nekrozu tkiva i uništavaju krvne pločice trombocite, usled čega može doći do krvarenja u unutrašnjim organima. Sam ujed često nije bolan, ali se nakon nekoliko minuta javljaju prateći simptomi u vidu glavobolje, vrtoglavice, ubrzanog rada srca, otežanog disanja i povraćanja. Zubi poskoka mogu biti dugi i do 13 mm, što omogućava zmiji da efikasno ubrizga otrov u dublje delove tkiva i mišiće, što doprinosi bržem širenju otrova kroz organizam. Zato je važno da se protivotrov dobije u što je moguće kraćem roku. Ujed poskoka je često smrtonosan, a kod starijih osoba i dece smrt je gotovo zagarantovana u slučaju nepravovremeno pružene pomoći.


Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šukalo G. (2022). Gmizavci Republike Srpske - Banja Luka: Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, (Banja Luka: Vilux), ISBN 978-99976-86-03-9
  • Veith, G. (1991). Die Reptilien Bosniens und der Herzegowina. 1. Herpetozoa 3(3-4): 97-196
  • Edukativne table Prirodnjačkog odjeljenja Muzeja u Doboju

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]