Pjer Remon de Monmor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pjer Remon de Monmor
Lični podaci
Datum rođenja(1678-10-27)27. oktobar 1678.
Mesto rođenjaPariz,
Datum smrti7. oktobar 1719.(1719-10-07) (40 god.)
Mesto smrtiPariz,
Naučni rad
Poljematematika

Pjer Remon de Monmor (franc. Pierre Rémond de Montmort) bio je francuski matematičar, rođen u Parizu 27. oktobra 1678, a umro u Parizu 7. oktobra 1719. godine. Njegovo ime je prvobitno bilo samo Pjer Remon (Rémond ili Raymond). Njegov otac ga je pritiskao da upiše prava, ali on se pobunio i otputovao u Englesku i Nemačku. U Francusku se vratio 1699. godine gde je, pošto je dobio veliko nasledstvo od svog oca, kupio posed i uzeo ime de Monmor. Bio je prijatelj sa nekolicinom drugih znamenitih matematičara, posebno sa Nikolasom Bernulijem, koji je sarađivao sa njim dok je bio u poseti njegovom posedu. Izabran je za člana Kraljevskog društva 1715. godine, dok je ponovo bio u Engleskoj, a postao je i član Francuske akademije nauka 1716. godine.

De Monmor je poznat po svojoj knjizi o verovatnoći i igrama na sreću, u kojoj je prvi put uvedeno kombinatorno proučavanje dismutacija. Takođe je poznat po tome što je dao naziv Paskalovom trouglu po Blezu Paskalu, nazivajući ga "Table de M. Pascal pour les combinaisons."

Još jedna od tema de Monmorovih interesa bile su konačne razlike. Odredio je 1713. godine sumu n članova konačnog reda oblika

gde je Δ operator razlike unapred. Ovu teoremu je nezavisno ponovo otkrio Kristijan Goldbah 1718. godine

Odabrane publikacije[uredi | uredi izvor]

Essay d'analyse sur les jeux de hazard, 1713.
  • de Montmort, P. R. (1708). Essay d'analyse sur les jeux de hazard. Paris: Jacque Quillau. Seconde Edition, Revue & augmentée de plusieurs Lettres. Paris: Jacque Quillau. 1713.}-

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]