Pljačka Rima 546.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pljačka Ripa
Deo Gotski rat
Vreme17. decembar 546. godina
Mesto
Ishod Ostrogoti zauzimaju i pljačkaju Rim
Sukobljene strane
Vizantija Ostrogotska kraljevina
Komandanti i vođe
Besas
Velizar
Totila
Jačina
nepoznati nepoznati
Žrtve i gubici
86 ljudi nepoznati

Pljačka Rima iz 546. godine deo je Gotskog rata. Ostrogoti osvajaju italijansku prestonicu i uspevaju da je zadrže samo godinu dana. Totila će ponovo osvojiti Rim 550. godine.

Opsada i pljačka[uredi | uredi izvor]

Ostrogoti su Rim izgubili na samom početku Gotskog rata. Do opsade Rima je došlo osam godina nakon prve neuspešne opsade. Ostrogote je ovoga puta vodio sposobni kralj Totila. Komandant vizantijskog garnizona u Rimu bio je Besas. Prema navodima Prokopija, Besas je uskladištio žito za dugu opsadu, ali je, za razliku od Velizara, odbio dozvoliti civilima da napuste grad zbog čega je zavladala masovna glad i kanibalizam. Pokušaj pape Virgilija, koji se sklonio u Sirakuzu, da gradu dostavi žito sa Sicilije je sprečila ostrogotska mornarica isto kao i pokušaj Velizara da deblokira prestonicu Italije.

Ostrogoti su na kraju zauzeli Rim 17. decembra 546. godine. Za osvajanje Rima mogu zahvaliti izdaju izaurijskih vojnika koji su pustili Ostrogote kroz kapiju Porta Asinarija. Većina branitelja i građana se uspela izvući. Njih pet stotina pronašlo je sigurno utočište u crkvama, dok su Ostrogoti, po Prokopiju, ubili samo 26 vojnika i 60 civila. Totila je nakon toga odlučio da uništi grad i „pretvori ga u pašnjak“. Međutim, zadovoljio se time da sruši trećinu bedema, te je sa vojskom krenuo u osvajanje vizantijskih poseda u Apuliji. U proleće 547. godine, Velizar je ponovo osvojio grad. Grad će ponovo preuzeti Totila, nakon duže opsade 550. godine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]