Rade Božović
Rade Božović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 31. avgust 1938. |
Mesto rođenja | Zmajevo, Kraljevina Jugoslavija |
Rade Božović (Zmajevo, 31. avgust 1938) srpski je orijentalista i univerzitetski profesor. Posebno se bavi arapskim svetom i persijskom književnošću.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirao na Odseku za orijentalistiku, grupa arapski jezik 1962. na Filološkom fakultetu, Beograd. Magistrirao na temi „Pesimizam u poeziji Badra Šakira el Sejjaba“ (rad delimično objavljen u bejrutskom književnom časopisu „Al Adab“), doktorirao na temi „Arapi u usmenoj narodnoj pesmi na srpskohrvatskom jezičkom području“ (objavljen 1977) čiji su rezultati našli mesto i u Istoriji srpske književnosti Jovana Deretića.
Božović je profesor emiritus Filološkog fakulteta, na kojem je bio zaposlen veći deo karijere. Više puta je bio šef katedre za orijentalistiku, prodekan i dekan Filološkog fakulteta.
Član je Udruženja knjižnjevnika Srbije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.
Prihvaćen i poznat u arapskom svetu, održavao kontakte sa najpozantijim arapskim književnicima 20. veka (Abd al-Wahhab al-Bayati i dr), član Naučnog društva Tunisa od osnivanja (1982), danas ustanove poznate pod imenom Bajtul-hikma (Kuća mudrosti), aktivni učesnik na književnim i naučnim skupovima na Bliskom istoku, posebno na svearapskom okupljanju pesnika u Mirbedu, u Iraku. Objavljivao na arapskom studije u arapskim najpoznatijim glasilima i prevode jugoslovenske i srpske savremene poezije.
Bavio se i teorijom epskog stvaralaštva. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga veka objavljen je veliki broj intervjua sa njim u arapskom svetu. Objavio je preko 200 studija i prevoda na srpskom i arapskom jeziku, 26 knjiga, jednu i na arapskom (Prema međukulturalnom dijalogu, Libija, 2001). Bio osnivač i predsednik nekoliko društava prijateljstva, sada je predsednik Društva Srpsko-iranskog prijateljstva, Beograd.
Sarađivao je u svim važnijim srpskim štampanim glasilima kao Politika, Borba, Književne novine, NIN. Nastupao na većini uglednih srpskih elektoronskih medija, objavljivao kolumne na mnogim elektronskim sajtovima.
Živi u Beogradu.
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- Plaketa Arapskog diplomatskog kora za širenje arapske kulture i arapskog jezika, 2019.
- Povelja Udruženja književnika Srbije, 2018.
- Novinska nagrade Borbe za objavljene kolumne, 1997.
- Nagrada „Zlatni prsten Bagdale”, 1987.
Odabrana dela[uredi | uredi izvor]
- Arapi u usmenoj narodnoj pesmi na srpskohrvatskom jezičkom području, 1977.
- Antologije poezije Mašrika i Magriba, Bagdala, Kruševac 1981.
- Gramatika arapskog jezika, (tri izdanja, 1984.
- U krilu zlatna jabuka, 1985.
- Antologija kratke arapske priče, Bagdala, Dečije novine, Kruševac-Donji Milanovac 1986.
- Nevina je, grehota je (antologija arapske ljubavne lirike, dva izdanja), drugo izdanje Narodna knjiga, Beograd, 2000,
- Srpsko-arapski rečnik, sa S. Vidaković, 2000.
- Nahwa hiwar thaqafi, Tripoli, 2001.
- Poezija Palestine(dva izdanja), drugo izdanje Narodna knjiga, Beograd 2002.
- Islam i Arapi (Bog i Čovek),
- Pojmovnik islama (koautorstvo sa V. Simićem, dva izdanja),
- Lav je riknuo (istorija engleske kulture), 2008.
- Rečnik Islama (sa Vojislavom Simićem), Društvo Srpsko-iranskog prijateljstva, Beograd, 2010.
- Oko čuje, uho vidi, Islamska zajednica, Beograd, 2012.
- Progonjeni islam (sa M. Teodosijević i I. E. Kostićem), Službeni glasnik, Beograd, 2013.
- Istorija arapske klasične i narodne književnosti (od 6-14. veka), Utopija, Beograd 2013.
- Stvaralačka snaga Engleza, (Kulturna istorija), Centar akademske reči, Šabac 2015.
- PUT ISLAMA, Službeni glasnik, Beograd 2015
- Vrt čudesnog umovanja (istočnjački um na stazi večnosti), Zavod za izdavanja udžbenika, Beograd 2016.
- Oko čuje, Uho vidi (stare arapske anegdote i priče), Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd 2016.
Reference[uredi | uredi izvor]
- Deretić, Jovan, Istorija srpske književnosti, Beograd 2007.
- Rade Božović: OPET PUŠIMO OD DRUGIH
- Dictionary of International Biography, Cambridge 1997.
- Rečnik (novog) svetskog poretka, Politika, 2-3. decembar 1995.