Svračkovo Selo
Svračkovo Selo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Ličko-senjska |
Opština | Udbina |
Oblast | Lika |
Stanovništvo | |
— 2011. | 10 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 37′ 11″ S; 15° 36′ 39″ I / 44.6197513° S; 15.6109384° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 681 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 53236 Podlapača |
Pozivni broj | +385 53 |
Svračkovo Selo je naseljeno mjesto u Lici, u opštini Udbina, Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Svračkovo Selo je udaljeno oko 22 km sjeverozapadno od Udbine. Nalazi se u zapadnom dijelu Krbavskog polja.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Svračkovo Selo se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Korenica.
Seoska crkva posvećena Uspenju presvete Bogorodice (Velika Gospojina) podignuta je u drugoj polovini 18. veka i bila je središte parohije kojoj su, pored Svračkovog Sela, pripadala i sela Krbava (Pišać) i Tolić. Njen poslednji paroh bio je prota Milan - Minja Grbić kojeg su ustaše 1941. godine sa porodicom proterale u Srbiju. Ovo selo je imalo i pravoslavnu i katoličku crkvu. Pravoslavnu crkvu potpuno su porušili hrvatski komunisti, a katolička postoji i dan-danas.[1]
Iz Svračkovog Sela su poreklom prota Manojlo Grbić, autor više crkvenih rasprava i knjiga, od kojih je najpoznatije trotomno "Karlovačko vladičanstvo", kao i jedan od prvih srpskih psihijatara, univerzitetski profesor Nemanja Vurdelja.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1991. godine, naselje Svračkovo Selo je imalo 182 stanovnika, od kojih je bilo 176 Srba, 1 Hrvat i 5 ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Svračkovo Selo je imalo 8 stanovnika.[2] Svračkovo Selo je prema popisu iz 2011. godine imalo 10 stanovnika.[3]
Nacionalnost[4] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 176 | 223 | 294 | |
Jugosloveni | 3 | 6 | ||
Hrvati | 1 | 1 | ||
ostali i nepoznato | 5 | 1 | ||
Ukupno | 182 | 227 | 301 | 384 |
Demografija[4] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 384 | |
1971. | 301 | |
1981. | 227 | |
1991. | 182 | |
2001. | 8 | |
2011. | 10 |
Prezimena[uredi | uredi izvor]
- Barać
- Vukmirović
- Vurdelja
- Gojić
- Grbić
- Zorica
- Korica
- Kosanović
- Lemaić
- Mileusnić
- Stanić
- Šajnović
- Štetić
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Rapaić M.: LIČKA TRAGEDIJA Hrvatski zločini genocida nad srpskim narodom 1941. do 1945. „SRPSKA REČ“ – Beograd. 1999. ISBN 978-86-491-0034-3.
- ^ Popis stanovništva 2001. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Arhivirano iz originala 15. 11. 2013. g. Pristupljeno 15. 4. 2013.
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Tromeđa: Svračkovo Selo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016) (jezik: srpski)