Severozapadna teritorija (Kanada)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severozapadna teritorija (Kanada)
(1670-1870)
North-Western Territory
Territory of British North America
Zastava
Himna
Bože, čuvaj kraljicu!
North-western-territory.png
1858–1866
Geografija
Kontinent Severna Amerika
Zemlja Britanska kolonija
Društvo
Službeni jezik Engleski
Religija Hrišćanstvo
Politika
Oblik države Monarhija
 — 1837-1870 Viktorija
 — Hadson Bej kompanija Kolonija pod de fakto vlašću kompanije
Istorija
 — Osnivanje 1670
 — Ukidanje 15. jul 1870
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Teritorija Stikin
Kanada
Ruska Amerika
Danas:
 Kanada,
Kanadske provincije / teritorije:
 Alberta
 Britanska Kolumbija
 Severozapadne teritorije
 Nunavut
 Saskačevan
 Jukon
Država SAD:
 Aljaska

Severozapadna teritorija (Kanada) (1670–1870) (engl. North-Western Territory (1670–1870)), je bio region Britanske Severne Amerike koji je opstao do 1870. godine. Ime Severozapadna teritorija je dobio po geografskoj lokaciji u odnosu na Rupertovu zemlju.

Zbog nedostatka razvoja, istraživanja i kartografskih ograničenja tog vremena, tačne granice, vlasništvo i administracija regiona nisu bili precizno definisani u vreme postojanja teritorije. Takođe ne postoji definitivan datum kada su Britanci prvi put potvrdili suverenitet nad teritorijom. Mape se razlikuju u definisanju granica teritorije, međutim, u savremenoj upotrebi, ovaj region je generalno prihvaćen kao region omeđen savremenom Britanskom Kolumbijom, kontinentalnom podelom sa Rupertovom zemljom, Ruskom Amerikom (kasnije Aljaskom) i Arktičkim okeanom. Teritorija je pokrivala sadašnji Jukon, kopnene severozapadne teritorije, severozapadni kopno Nunavut, severozapadni Saskačevan i severnu Albertu. Ponekad se smatra da je i severna moderna Britanska Kolumbija bila deo teritorije.

Severozapadna teritorija tehnički nije bila unutar područja zemljišta dodeljenog Kompaniji Hadsonovog zaliva u maju 1670, pošto se region nije imao sliv u Hadsonov zaliv.[1] Međutim, „kompanija Hadson Bej” (HBK) je i dalje bila de fakto administrator regiona i teritorija je uključena u isti proces prenosa Rupertove zemlje u Kanadu sa HBK-a, koji je stupio na snagu 15. jula 1870. godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nejasno je kada je tačno Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put potvrdilo suverenitet nad teritorijom, međutim, nakon što je Francuska prihvatila britanski suverenitet nad obalom Hadsonovog zaliva, Ugovorom iz Utrehta (1713), Velika Britanija je bila jedina evropska sila sa praktičnim pristupom tom delu kontinenta. Kompanija Hadson Bej, uprkos kraljevskoj povelji koja je kompaniji dodelila samo Rupertovu zemlju, dugo je koristila region kao deo svog trgovačkog područja. Severozapadna kompanija je takođe lovila i zamkarila na ovim lokalitetima, što je dovelo do čestih sukoba između kompanija.[2] Da bi ublažila tenzije, vlada Velike Britanije je HBK-u dodelila administrativne dužnosti, dok je i dalje dozvoljavala kompaniji Nort Vest da lovi na ovim teritorijama uz donošenje „Zakona o regulisanju trgovine krznom i uspostavljanju krivične i građanske jurisdikcije u određenim delovima Severna Amerika“, 1821. godine.[3][4] Takođe, velike oblasti Rupertove zemlje tada nisu bile precizno mapirane da bi se znale precizne granice. Britanci se gotovo nisu trudili da uspostave suverenitet nad domorodačkim narodima tog područja. U skladu sa Kraljevskom proklamacijom iz 1763. godine, naseljavanje velikih razmera od strane neaboridžinskih ljudi bilo je zabranjeno sve dok se zemlje ne predaju ugovorom.[5]


Godine 1862. za vreme stikinske zlatne groznice, deo severozapadne teritorije postao je Stikin (Stikine) teritorija kada su Stikin preplavili američki rudari i, da bi sprečio bilo kakve američke pretenzije ili agitaciju za region, guverner Džejms Daglas sa ostrva Vankuver ujedno i kolonije Britanske Kolumbije proglasile su ovo područje britanskom teritorijom. Obalska oblast na ušću reke Stikin je u to vreme bila deo Ruske Amerike, ali su Britanci imali pravo slobodne plovidbe do Stikina ugovorima iz 1825. i 1839. kao i zakup priobalnog zemljišta južno od njega.

Granica severozapadne teritorije u ovom regionu, kao i teritorije Stickeen stvorene od nje, južno od i severno od reke Stikin, bile su postavljene kao „deset morskih liga“ od mora, ali je to ostalo nedefinisano do postavljanja granice na Aljasci ugovorom iz 1903. godine. Granica severozapadne teritorije sa Ruskom Amerikom severno od 60. paralele postavljena je na 141. liniji geografske dužine Ugovorom iz Sankt Peterburga 1825. godine. Stikin se vratio na severozapadnu teritoriju kada su granice prilagođene i kolonija Britanske Kolumbije proširena na 60. severne paralele, mera koja je takođe pripojila Britanskoj Kolumbiji i deo zemlje pod imenom Pis river blok, koji nije bio deo Teritorije Stikin. Godine 1868, ubrzo nakon Kanadske konfederacije, kompanija Hadsonovog zaliva pristala je da preda svoje ogromne teritorije novom dominionu. Međutim, prelazak u Kanadu je izvršen tek 15. jula 1870. godine. Tog datuma je severozapadna teritorija postala deo novostvorenih severozapadnih teritorija (često pominjane kao severozapadne teritorije). Godine 1880. Kanada je polagala pravo na britanske arktičke teritorije, a kasnije su formirale severozapadne teritorije i Nunavut. Godine 1898. osnovana je teritorija Jukon kada su oblasti zapadno od planine Makenzi uklonjene sa mape severozapadnih teritorija, tokom zlatne groznice u Klondajku, i spojene sa teritorijom Stiken da bi se sprečili pokušaji preuzimanja teritorije od strane amerikanaca, a takođe i da bi se omogućila lakša uprava.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The Royal Charter of the Hudson's Bay Company". HBC Heritage. Archived from the original on 7 October 2015. Retrieved 5 October 2015.
  2. ^ NATIVE CLAIMS IN RUPERT'S LAND AND THE NORTH-WESTERN TERRITORY: CANADA'S CONSTITUTIONAL OBLIGATIONS (PDF). 1982. 
  3. ^ „Territorial Evolution, 1670-2001”. Historical Atlas of Canada. Pristupljeno 15. 2. 2020. 
  4. ^ An act for regulating the fur trade, and establishing a criminal and civil jurisdiction within certain parts of North America. London, England. 1821. 
  5. ^ Hall, Anthony (2. 7. 2006). „Royal Proclamation of 1763”. The Canadian Encyclopedia. 
  6. ^ Tattrie, Jon (19. 12. 2014). „Yukon and Confederation”. The Canada Encyclopedia. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]