Slobodan Marković (geograf)
Slobodan Marković | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 15. novembar 1970. |
Mesto rođenja | Zrenjanin, SFR Jugoslavija |
Obrazovanje | Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu |
Naučni rad | |
Polje | Geografija |
Akademija | Srpska akademija nauka i umetnosti |
Slobodan Marković (Zrenjanin, 15. novembar 1970) srpski je geograf i akademik, dopisni član sastava Srpske akademije nauke i umetnosti od 5. novembra 2015.[1][2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Doktorirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu 2000. godine, gde je radio kao redovni profesor od 2009. i kao šef Katedre za fizičku geografiju 2006—2009. i 2015—2018.[1][2]
U periodu 2003-2011. u više navrata je boravio kao gostojući istraživač na Katedri za geomorfologiju Univerziteta u Bajrojtu, Nemačka, kao Humboltov stipendista. Tokom 2013, 2016. i 2018. bio je gostujući istraživač stipendista Kineske Akademije Nauka na Institutu za geologiju i geofiziku u Pekingu.[2]
Predsednik je Loess Focus Group i Međunarodne unije za kvartarna istraživanja, nacionalni predstavnik Međunarodnog programa geosfera-biosfera[2] i Međunarodnog odbora Međunarodne unije za kvartarna istraživanja, član je Komisije za evropsku kvartarnu stratigrafiju, Evropske geonaučne unije i Srpskog geografskog društva.[1] Glavni je i odgovorni urednik Geographisa Pannonica 2005—2007, Georeview, Journal of Environmental Geography, Zbornika radova Geografskog instituta SANU „Jovan Cvijić” i Vіsnik Lьvіvsьkogounіversitetu, Serіяgeografіčna. Član je uređivačkog odbora Quaternary International 2012—2015, Open Geosciences i Acta Geographica Sloveninca, Odbora za nauku i Odbora za dinamiku klimatskog sistema zemlje i delo Milutina Milankovića i predsednik je Odbora za kras i speleologiju.[1]
Dobitnik je sertifikata za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta časopisa Quaternary International 2013. godine.[1] Dobitnik je priznanja za naučnu izuzetnost, kao najcitiraniji naučnik u AP Vojvodini iz oblasti prirodnih nauka, podoblast: fizika, hemija i fizička geografija za 2020. i 2021. godinu.[2]
Uvršten je na prestižnu listu najcitiranijih naučnika u svetu Univerziteta Stanford za 2020. i 2021. godinu.[2]
Najproduktivniji je istraživač u naučnoj oblasti geografija u Srbiji i regionu, kako po broju radova objavljenih u časopisima sa ISI liste, tako i po citiranosti. Grupa za istraživanje lesa i geonasleđa kojom rukovodi kandidat je uvrštena u katalog 24 najuspešnija istraživača entiteta Univerziteta u Novom Sadu izdvojenih tokom realizacije Tempus projekta WBCInno. Prema Google Scholar je najcitiraniji naučnik Univerziteta u Novom Sadu. Ukupan broj referenci: 200 naučnnih radova u časopisima sa SCI liste.[2]