Sreten Dragojlović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sreten Dragojlović
Lični podaci
Nadimak Sreta
Datum rođenja (1938-05-06)6. maj 1938.
Mesto rođenja Kraljevo, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti 2. septembar 1971.(1971-09-02) (33 god.)
Mesto smrti Gornji Milanovac, SR Srbija, SFR Jugoslavija
Državljanstvo SFRJ
Visina 1,91
Informacije o karijeri
Pozicija bek
Seniorska karijera
Godine Klub
1955—1957
1957—1967
Sloga
Crvena zvezda
Reprezentativna karijera
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija FNR Jugoslavija 49 (245)

Sreten Dragojlović (Kraljevo, 6. maj 1938Gornji Milanovac, 2. septembar 1971) bio je ugoslovenski i srpski košarkaš, a nakon toga košarkaški trener i funkcioner.

Igračka karijera[uredi | uredi izvor]

Karijeru je započeo u rodnom Kraljevu, igrajući ѕa Slogu. Nakon toga dolazi u Beograd i najveći deo svoje karijere proveo je u Crvenoj zvezdi za koju je igrao od 1957. do 1967. godine.[1] U Zvezdu ga je doveo takođe nekadašnji igrač Crvene zvezde, Srđa Kalember. Već u drugoj sezoni je bio među najboljim strelcima. U Zvezdi je odlično sarađivao sa Ratomirom Vićentićem i Vladimirom Cvetkovićem. U sezoni 1963. godine sva tri igrača su imala neverovatan učinak. Dragojlović je imao izvrstan prosek od 28,2 poena po meču (395 poena u 14 utakmica). Po proseku je bio najbolji strelac kluba dok je Vladimir Cvetković beležio 25,5 poena (459 na 18 mečeva), a Ratomir Vićentić 18,9 (340 poena na 18 utakmica). Treba napomenuti da u to vreme trojke nisu bile ni u planovima za uvođenje. Ipak nije uspeo sa Zvezdom da osvoji niti jedan trofej. Tokom tih 10 godina u Crvenoj zvezdi odigrao je 155 utakmica i postigao 2437 poena. Poslednju utakmicu u Crvenoj zvezdi odigrao je 23. jula 1967. godine protiv Borca.[2]

Reprezentacija[uredi | uredi izvor]

Za reprezentaciju Jugoslavije Dragojlović je odigrao 49 utakmica i postigao ukupno 245 poena. Osvojio je zlato na Mediteranskim igrama u Bejrutu 1959. godine. Osvojio je i srebro na Evropskom prvenstvu u Beogradu 1961. godine, kada je bio četvrti strelac ekipe sa prosekom od 8 poena po utakmici.[3] Bila je to prva košarkaška medalja na najvećim takmičenjima za Jugoslaviju.[4] Igrao je i na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu, kada je postigao ukupno 25 poena u osam utakmica.[5]

Košarkaški funkcioner[uredi | uredi izvor]

Posle završetka igračke karijere bio je trener ženskog tima Crvene zvezde. A nakon toga radio je u Košarkaškom savezu Jugoslavije (KSJ) na raznim funkcijama.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Lično je iz kraljevačke Sloge u Crvenu zvezdu doveo Ljubodraga Simonovića, igrača koji će obeležiti jednu epohu u ovom klubu, ali i reprezentaciji Jugoslavije.[2] Poginuo je 1971. godine u saobraćajnoj nesreći, dok je išao da poseti bolesnog oca. Njemu u čast, Crvena zvezda je zajedno sa Slogom organizovala turnir koji je nosio njegovo ime.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pod crveno-belim obručima - Žarko Dapčević - Daba, istorijat KK Crvena zvezda pp. 77.
  2. ^ a b Pod crveno-belim obručima - Žarko Dapčević - Daba, istorijat KK Crvena zvezda pp. 78.
  3. ^ „Statistika sa Evropskog prvenstva 1961. godine”. fibaeurope.com. Pristupljeno 21. 09. 2015. 
  4. ^ „Sve je počelo na današnji dan u Beogradu”. Politika. Pristupljeno 21. 09. 2015. 
  5. ^ „Statistika sa Olimpijade 1960. godine”. basketball-reference.com. Pristupljeno 21. 09. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]