Stišljivost fluida

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Стишљив флуид је флуид код кога су еластичне силе доминантне, па због тога долази до промене запремине, по чему се разликује од нестишљивог флуида код кога је запремина непроменљива.[1][2][3][4][5] Овај модел се примењује у динамици гасова.

Нестишљив флуид:

dm=ρdV=const. , dV1=dV2=dV=const. → ρ12=ρ=const.

Stišljiv fluid:

dm=ρdV=const. , dV1≠dV2 → ρ1≠ρ2 → ρ≠const.
Napomena 1
Pri velikim promenama pritiska (hidraulički udar, podvodna eksplozija) nestišljivi fluidi se ponašaju kao stišljivi.
Napomena 2
Pri sporom, laganom strujanju gasa kada su promene pritiska male gas se ponaša približno kao nestišljiv fluid (problematika klimatizacije, termotehnike, itd.).

Kvantitativni opis stišljivosti[uredi | uredi izvor]

Gustina ρ = ρ(x,y,z,t) je veličina stanja i zavisi od druge dve veličine stanja - pritiska p i temperature T.

Koeficijent stišljivosti je relativna promena zapremine fluidnog delića po jediničnoj promeni pritiska (jedinica u SI sistemu je Pa−1):

Modul stišljivosti ε = ε(p,T) se definiše kao recipročna vrednost koeficijenta stišljivosti (jedinica u SI sistemu je Pa):

Dejstvo pritiska − stišljivost:

   ρdV=const.  

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Konstantin Voronjec; Nikola Obradović (1979). Mehanika fluida. Mašinski fakultet u Beogradu. 
  2. ^ Skripte sa predavanja iz Mehanike fluida na Mašinskom fakultetu u Beogradu, 2000/2001
  3. ^ Viktor Saljnikov (1998). Statika i kinematika fluida. Mašinski fakultet u Beogradu. ISBN 978-86-395-0183-9. 
  4. ^ Miroslav Benišek; Svetislav Čantrak; Miloš Pavlović; Cvetko Crnojević; Predrag Marjanović (2005). Mehanika fluida - Teorija i praksa. Mašinski fakultet u Beogradu. ISBN 978-86-7083-531-3. 
  5. ^ Perrot, Pierre (1998). A to Z of Thermodynamics. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-856552-9. 

Literatura[uredi | uredi izvor]