Suvi Do (Lipljan)
Suvi Do | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovski |
Opština | Lipljan |
Stanovništvo | |
— 2011. | 470 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 33′ 52″ S; 21° 10′ 00″ I / 42.56444° S; 21.16667° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Suvi Do (alb. Suhodoll) je naselje u opštini Lipljan, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Selo je u ravnici, u tzv. Širokom polju. Sadašnji glavni deo sela je pored same kosovske železničke pruge, na 2 km severno i severozapadno od Lipljana, a kuće manjeg dela sela su skoro na dvostruko kraćem rastojanju od Lipljana. Južnom stranom kolonije pruža se korito potoka Suvi Do, po kome je selo dobilo ime. Selo ima dva dela. Na zapadnoj strani je bila i kula čifličkog gospodara, koje je porušena 1912. Delovi sela nemaju posebna imena.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Selo se kao Souhodol pominje u Gračaničkoj povelji kralja Milutina iz 1321. Krajem 18. veka je selo kao čiflik obnovio „Crni beg“ iz Prištine. Nešto kasnije su tu na kupovinu preselio jedan albanski rod sa Robovačkih Pojata, pa je i on držao čifčije. Ali, od obnavljanja sela čifčije su u njemu bili samo Albancii.
Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]
Kolonisti
Iz Bosanskog Petrovca
- Krtinići (6 k.)
- Dukići (5 k.)
- Balabanovići (4 k.)
- Radakovići (1 k.)
- Drljača (1 k.)
- Romić (2 k.)
- Filipović (2 k.)
- Šarac (2 k.)
- Radošević (3 k.)
- Brkljač (1 k.)
- Dautović (1 k.)
- Vignjević (1 k.)
- Ožegović (3 k.)
- Labus (2 k.)
- Petrović (1 k.)
- Mirković (1 k.)
- Ružić (1 k.)
Iz Foče
- Mijanović (1 k.).
Iz Bileće
- Milićevići (12 k.)
- Dželetovići (4 k.)
- Ilići (5 k.)
- Vujević (1 k.)
- Grbušić (1 k.)
- Mišević (1 k.)
- Jokanović (1 k.)
- Bajčetić (1 k.)
- Samardžić (3 k.)
- Zvijer (1 k.)
- Dendići (3 k.)
- Milidragović (1 k.)
- Sikimić (1 k.)
- Šarenac (1 k.)
- Lečić (1 k.)
Iz Trebinja
- Radović (1 k.)
- Milanović (1 k.)
- Tomašević (1 k.)
- Tarajlo (1 k.)
Iz Ljubinja
- Došlić (1 k.)
Iz Karlovca (Hrvatska)
- Papići (3 k.)
Iz Like
iz Zrmanje
- Sučević (2 k.)
- Đalić (1 k.)
- Zaklan (1 k.)
- Krnjajić (1 k.)
- Kričković (1 k.)
- Čanković (1 k.)
iz Udbine
- Kosanović (1 k.)
iz Gospića
- Obradović (1 k.)
iz Lapca
- Došen (2 k.)
- Medić (3 k.)
Iz Boke
- Gunjajević (1 k.)
- Lalošević (2 k.)
Iz Cuca
- Krivokapić (1 k.)
Iz Njeguša
- Duda (1 k.)
Iz Nikšića
- Mitrović (1 k.)
- Đalić (1 k.)
Iz Danilovgrada
- Gašovići (3 k.)
- Nešovići (2 k.)
- Jovovići ( 1 k.)
- Bešići (1 k.).
Iz Banata
- Piperski (1 k.).
Svi su kolonisti doseljeni od 1920-1923.
Srbi muslimani
- Hadžovići (2 k.) Kao muhadžiri se 1878. iselili iz varošice Kolašina (Crna Gora) po njenom oslobođenju i nastanili se u Bijelom Polju, gde su bili čifčije. Posle nekoliko godina prešli u okolinu Sjenice. Krenuvši 1912. dublje u Tursku, zatekli se na Kosovu u balkanskom ratu i začifliče se u Suvom Dolu.
Albanci
- Nuhović (1 k.), od fisa Krasnića. Doseljen krajem 18. veka iz Skadarske Malesije.
- Ašan (5 k.), od fisa Sopa. Preselio se od istoimenog roda u Robovačkim Pojatama oko 1820, ali su tu bili samo na zimovanju sa stokom, jer su leto provodili na Korabu. Porodice su iz Novog Sela u Topojanu (kod Ljume) doveli tek 1915.
- Guncat (1 k.) od fisa Gaša. Doseljen iz Guncata (Podrima) oko 1870.
- Bregovin (2 k.) od fisa Tsača. Muhadžir je iz 1878. iz Bregovine (Toplica).
Demografija[uredi | uredi izvor]
Godina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 |
---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 725 | 679 | 626 | 495 | 638 | 641 |
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Urošević, Atanasije (1965). Kosovo, naselja i poreklo stanovništva. Beograd: „Naučno delo”. str. 292. COBISS.SR 25064975