Suvi Do (Lipljan)

Koordinate: 42° 33′ 52″ S; 21° 10′ 00″ I / 42.56444° S; 21.16667° I / 42.56444; 21.16667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Suvi Do
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovski
OpštinaLipljan
Stanovništvo
 — 2011.470
Geografske karakteristike
Koordinate42° 33′ 52″ S; 21° 10′ 00″ I / 42.56444° S; 21.16667° I / 42.56444; 21.16667
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Suvi Do na karti Srbije
Suvi Do
Suvi Do
Suvi Do na karti Srbije

Suvi Do (alb. Suhodoll) je naselje u opštini Lipljan, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je u ravnici, u tzv. Širokom polju. Sadašnji glavni deo sela je pored same kosovske železničke pruge, na 2 km severno i severozapadno od Lipljana, a kuće manjeg dela sela su skoro na dvostruko kraćem rastojanju od Lipljana. Južnom stranom kolonije pruža se korito potoka Suvi Do, po kome je selo dobilo ime. Selo ima dva dela. Na zapadnoj strani je bila i kula čifličkog gospodara, koje je porušena 1912. Delovi sela nemaju posebna imena.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Selo se kao Souhodol pominje u Gračaničkoj povelji kralja Milutina iz 1321. Krajem 18. veka je selo kao čiflik obnovio „Crni beg“ iz Prištine. Nešto kasnije su tu na kupovinu preselio jedan albanski rod sa Robovačkih Pojata, pa je i on držao čifčije. Ali, od obnavljanja sela čifčije su u njemu bili samo Albancii.

Poreklo stanovništva[uredi | uredi izvor]

Kolonisti

Iz Bosanskog Petrovca

  • Krtinići (6 k.)
  • Dukići (5 k.)
  • Balabanovići (4 k.)
  • Radakovići (1 k.)
  • Drljača (1 k.)
  • Romić (2 k.)
  • Filipović (2 k.)
  • Šarac (2 k.)
  • Radošević (3 k.)
  • Brkljač (1 k.)
  • Dautović (1 k.)
  • Vignjević (1 k.)
  • Ožegović (3 k.)
  • Labus (2 k.)
  • Petrović (1 k.)
  • Mirković (1 k.)
  • Ružić (1 k.)

Iz Foče

  • Mijanović (1 k.).

Iz Bileće

  • Milićevići (12 k.)
  • Dželetovići (4 k.)
  • Ilići (5 k.)
  • Vujević (1 k.)
  • Grbušić (1 k.)
  • Mišević (1 k.)
  • Jokanović (1 k.)
  • Bajčetić (1 k.)
  • Samardžić (3 k.)
  • Zvijer (1 k.)
  • Dendići (3 k.)
  • Milidragović (1 k.)
  • Sikimić (1 k.)
  • Šarenac (1 k.)
  • Lečić (1 k.)

Iz Trebinja

  • Radović (1 k.)
  • Milanović (1 k.)
  • Tomašević (1 k.)
  • Tarajlo (1 k.)

Iz Ljubinja

  • Došlić (1 k.)

Iz Karlovca (Hrvatska)

  • Papići (3 k.)

Iz Like

iz Zrmanje

  • Sučević (2 k.)
  • Đalić (1 k.)
  • Zaklan (1 k.)
  • Krnjajić (1 k.)
  • Kričković (1 k.)
  • Čanković (1 k.)

iz Udbine

  • Kosanović (1 k.)

iz Gospića

  • Obradović (1 k.)

iz Lapca

  • Došen (2 k.)
  • Medić (3 k.)

Iz Boke

  • Gunjajević (1 k.)
  • Lalošević (2 k.)

Iz Cuca

  • Krivokapić (1 k.)

Iz Njeguša

  • Duda (1 k.)

Iz Nikšića

  • Mitrović (1 k.)
  • Đalić (1 k.)

Iz Danilovgrada

  • Gašovići (3 k.)
  • Nešovići (2 k.)
  • Jovovići ( 1 k.)
  • Bešići (1 k.).

Iz Banata

  • Piperski (1 k.).

Svi su kolonisti doseljeni od 1920-1923.

Srbi muslimani

  • Hadžovići (2 k.) Kao muhadžiri se 1878. iselili iz varošice Kolašina (Crna Gora) po njenom oslobođenju i nastanili se u Bijelom Polju, gde su bili čifčije. Posle nekoliko godina prešli u okolinu Sjenice. Krenuvši 1912. dublje u Tursku, zatekli se na Kosovu u balkanskom ratu i začifliče se u Suvom Dolu.

Albanci

  • Nuhović (1 k.), od fisa Krasnića. Doseljen krajem 18. veka iz Skadarske Malesije.
  • Ašan (5 k.), od fisa Sopa. Preselio se od istoimenog roda u Robovačkim Pojatama oko 1820, ali su tu bili samo na zimovanju sa stokom, jer su leto provodili na Korabu. Porodice su iz Novog Sela u Topojanu (kod Ljume) doveli tek 1915.
  • Guncat (1 k.) od fisa Gaša. Doseljen iz Guncata (Podrima) oko 1870.
  • Bregovin (2 k.) od fisa Tsača. Muhadžir je iz 1878. iz Bregovine (Toplica).
  • Bajramović (1 k.) od fisa Bitiča. Doselio se oko 1900. iz Merene (Drenica) za čifčiju. [1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Suvi Do (Lipljan)
Godina194819531961197119811991
Stanovništvo725679626495638641
Evolucija stanovništva

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Urošević, Atanasije (1965). Kosovo. Beograd: Naučno delo. str. 292.  COBISS.SR 155363340

Literatura[uredi | uredi izvor]