Tisafern

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tisafernov novac

Tisafern (grč. Τισσαφέρνης; umro 395. p. n. e.) je bio persijski satrap Lidije i Karije od 415. do 408. p. n. e. i od 401. do 395. p. n. e.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Tokom Arhidamovog rata i Sicilijanske ekspedicije, Atinjani su podržavali pobunjenog lidijskog satrapa Pisutna. Persijski car Darije II guši ustanak i ubija Pisutna. Na njegovo mesto postavljen je Tisafern (415. p. n. e.). Tisafern je postao satrap Lidije i Karije i komandant persijskih snaga u Maloj Aziji. Tisafern je uzimo učešća u Peloponeskom ratu. Alkibijad, rukovodilac spartanske politike u Joniji, uspeo ga je privući na svoju stranu. Međutim, Alkibijadova velika popularnost donela mu je u Sparti brojne neprijatelje. Spartanski kralj izdao je naređenje da ga ubiju. Zbog toga Alkibijad prelazi na atinsku stranu. Tisaferna je uveravao kako treba pomagati Atinu jer je persijskom kralju u interesu da obe strane budu oslabljene ratom, a ne da Sparta odnese brzu pobedu. Spartanci su optužili Tisaferna pred persijskim carem za izdaju. Kako bi sa sebe zbacio optužbu, Tisafern zatvara Alkibijada u tamnicu. Alkibijad je uspeo pobeći nakon čega nanosi Spartancima poraz u pomorskoj bitkama kod Kinoskeme i Kizika.

Promena persijske politike i podržavanje Sparte razlog je za smenu Tisaferna sa položaja satrapa Lidije 408. godine p. n. e. Na njegovo mesto postavljen je Kir Mlađi, carev sin. Nakon poraza Atine u Peloponeskom ratu Kir Mlađi uzpomoć sartanskih najamničkih snaga organizuje građanski rat protiv svoga brata, novog cara Artakserksa II. Tisafern je obavestio novog cara o opasnosi. U bici kod Kunakse ubijen je Kir Mlađi, a Tisafern je vraćen na svoj položaj. Potom je krenuo u kažnjavanje jonskih gradova koji su pružali pomoć Kiru. To je dovelo do okretanja nekih jonskih gradova protiv Tisaferna i slanja poziva u pomoć spartanskom kralju Agesilaju. Agesilaj II 396. godine p. n. e. napada Malu Aziju. Farnabaz i Tisafern sklapaju primirje. Agesilaj je time želeo obezbediti svoju vojsku od napada iz Karije kako bi mogao napasti Farnabazovu Frigiju, a Tisafern je potajno želeo da Spartanci osvoje Frigiju nakon čega bi ih on proterao iz Jonije i time postao samostalan vladar Male Azije. Farnabaz je odbio napade Agesilaja i istovremeno poslao Timokrata sa Rodosa u Atinu kako bi tamo zagovarao ustanak protiv Spartanske hegemonije. Agesilaj potom napada Tisaferna i nanosi mu poraz kod Sarda. Poraz kod Sarda ohrabrio je Farnabaza da nagovori persijskog cara da ubije Tisaferna. Tisafern je ubijen u Kolosiju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Stara Grčka - V. V. Struv, D. P. Kalistov