Ulica baba Višnjina (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
BABA VIŠNjINA
ulica
Opština Vračar
Početak Krunska
Kraj Makenzijeva
Dužina 400 m
Stvorena 1900
Nazvana 1946
Stari nazivi Varvarinska

Ulica baba Višnjina se nalazi na Vračaru, u Beogradu. Prostire se od Krunske do Makenzijeve ulice i seče Njegoševu ulicu.

Ime ulice[uredi | uredi izvor]

Ulica baba Višnjina menjala je više puta svoje nazive:

  • Poslužiteljska (1893—1896)-pružala se od Bulevara kralja Aleksandra do Makenzijeve.[1]

Zatim se od 1896. godine deli na dva dela i to :

  • Stiška (1896—1946), deo od Bulevara kralja Aleksandra do Krunske ulice,
  • Varvarinska (1896—1900), deo od Krunske ulice do Makenzijeve ulice.

Sadašnji nazivi ovih ulica su:

  • Golsvordijeva umesto Stiške od 1946. godine - od Bulevara kralja Aleksandra do Kičevske ulice i
  • Baba Višnjina umesto Varvarinske ulice od 1946. godine – od Krunske ulice do Makenzijeve.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Baba Višnjina ulica je dobila ime po Višnji Urošević, poznatijoj pod imenom Baba Višnja (?-18. jun 1817), majci Miloša Obrenovića.[a] Višnja Urošević rođena je u Donjoj Trepči kod Čačka, a umrla u manastiru Vraćevšnica 1819. godine, gde joj je Miloš podigao spomenik. Kralj Aleksandar Obrenović je, u znak sećanja na svoju čukunbabu, jednoj ulici u blizini današnje Pijace Kalenić 1900. godine dao naziv Baba Višnjina ulica.[5]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Miloš Obrenović je bio sin Višnje Urošević i njenog drugog supruga Teodora Mihailovića. Miloševi roditelji Teodor i Višnja su pre stupanja u brak imali prethodno već zasnovane porodice. Teodor je pre ženidbe sa Višnjom bio u braku sa ženom Gordanom, sa kojom je imao tri sina, a Višnja je u prvom braku bila udata za Obrena Martinovića, sa kojim je rodila sinove Milana i Jakova, kao i ćerku Stanu. U drugom braku Teodora i Višnje rodio se najpre sin Miloš, a kasnije Jovan (1786) i Jevrem (1790).[3] Miloš je do početka Prvog srpskog ustanka nosio prezime Teodorović. Nije jasno kada je počeo da koristi prezime Obrenović. Uobičajeno mišljenje je da je to uradio posle smrti svog brata po majci Milana Obrenovića, 1810. godine, mada novija otkrića pokazuju da je još 1808. počeo da se potpisuje kao Miloš Obrenović.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kaćanski, Vladislav St. (2008). Stari izgled Beograda. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 164. 
  2. ^ Leko, Milan (2003). Beogradske ulice i trgovi:1872-2003. Beograd: ZUNS. str. 312. ISBN 978-86-17-10816-6. 
  3. ^ Knez Miloš priča o sebi, zabeležio Anastas Jovanović, priredio Milan Đ. Milićević, Beograd,1899.
  4. ^ Bošnjak & Jakovljević 2006
  5. ^ „BG ULICE: Ko je baba Višnja i kako je dobila ulicu na Vračaru?”. telegraf.rs. Pristupljeno 28. 11. 2018. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kaćanski, Vladislav St. (2008). Stari izgled Beograda. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 164.