Univerzitet Djuk

Koordinate: 36° 0′ 4″ N 78° 56′ 20″ W / 36.00111° S; 78.93889° Z / 36.00111; -78.93889
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Univerzitet Djuk
lat. Universitas Dukiana[1]
Bivša imena
  • Braun škola (1838–1841)
  • Junion institut (1841–1851)
  • Normal koledž (1851–1859)
  • Triniti koledž (1859–1924)
MotoEruditio et Religio (Latin)[1]
engl. Knowledge and Faith[2]
TipPrivatni istraživački univerzitet
Osnivanje1838. god.; pre 186 godina (1838)
Religijska
afilijacija
Ujedinjena metodistička crkva[3][4][5][6]
Akademske
afilijacije
Zadužbina$8,47 miliona (2020)[7] (Univerzitet je takođe primarni korisnik (32%) nezavisnih 3,69 milijardi dolara Djuk zadužbine)[8]
Budžet$2,8 milijardi (FY 2020)[9]
PredsednikBinsent Prajs[10]
Nastavno osoblje3.870 (jesen 2019)[11]
Administrativno
osoblje
  • 8.880 zaposlenih u kampusu
  • 41.206 ukupno zaposlenih u kampusu i zdravstvenom sistemu (jesen 2019)[11]
Broj studenata15.634 (jesen 2019)[11]
Preddiplomci6.526 (jesen 2019)[11]
Postdiplomci9.108 (jesen 2019)[11]
LokacijaDuram, Severna Karolina, Sjedinjene Države
36° 0′ 4″ N 78° 56′ 20″ W / 36.00111° S; 78.93889° Z / 36.00111; -78.93889
KampusPrigradski/urbani[11]
8.693 acres (35,2 km2)
NovineThe Chronicle
BojeDjuk plavo, beli[12][13]
   
Sportski nadimakBlu devilsi
Sportske
afilijacije
NCAA divizija I FBSACC
Veb-sajtwww.duke.edu

Univerzitet Djuk (engl. Duke University) je privatni američki univerzitet smešten u gradu Daramu, u američkoj saveznoj državi Severna Karolina. Univerzitet su osnovali metodisti 1838. godine, ali je sadašnje ime dobio 1924. godine, kada je američki industrijalac Džejms Djuk odlučio da ovaj univerzitet dobije ime po njegovom tragično preminulom ocu Vošingtonu Djuku.[14] Godine 1924, industrijalac u oblasti duvana i električne energije Džejms Bjukanan Djuk osnovao je Djukovu zadužbinu. Ovainstitucija je kasnije promenila ime u čast njegovog preminulog oca, Vašingtona Djuka.

Kampus se prostire na preko 3.500 hektara u tri susedna podkampusa u Duramu, i pomorskoj laboratoriji u Bofortu. Zapadni kampus - koji je uglavnom dizajnirao arhitekta Džulijan Abil, afroamerički arhitekta koji je diplomirao kao prvi u svojoj klasi Škole dizajna Univerziteta Pensilvanije - uključuje gotsku arhitekturu sa 64-metarskom kapelom, Djuk kapelom u centru kampusa i najvišom tačkom. Pored nje se nalazi se uz Medicinski centar. Istočni kampus, udaljen 2,4 kilometra, dom svih studenata prvih godina, izgrađen je u arhitekturi u džordžijanskog stila. Univerzitet administrira dve dodatne škole u Aziji, Medicinska škola Djuke-NUS u Singapuru (osnovana 2005. godine) i Univerzitet Duke Kunšan u Kunšanu u Kini (osnovana 2013. godine).[15]

Djuke je rangiran među vodeće univerzitete u Sjedinjenim Državama. Prijem na dodiplomske studije je među najselektivnijim u zemlji, sa ukupnom stopom prihvatanja od 5,7% za klasu 2025.[16] Djuke troši više od milijardu dolara godišnje na istraživanje, što ga čini jednim od deset najvećih istraživačkih univerziteta u Sjedinjenim Državama.[17] Više od desetak fakulteta redovno se pojavljuje na godišnjim listama najcitiranijih svetskih istraživača.[18][19] Prema podacima iz 2019. godine, 15 nobelovaca i 3 dobitnika Tjuringove nagrade povezani su sa ovim univerzitetom. Alumni Djuka takođe uključuju 50 Rodsovih stipendista, 25 Čerčilovih učenjaka, 13 Švarcmanovih i 8 Mičelovih stipendista.[20][21][22] Univerzitet je ostvario treći najveći broj Čerčilovih stipendista od bilo kog univerziteta (iza Prinsetona i Harvarda) i peti najveći broj Rodesovih, Maršalovih, Trumanovih, Goldvoterovih i Udalovih stipendista među američkim univerzitetima između 1986. i 2015.[23] Djuke je alma mater jednog predsednika Sjedinjenih Država (Ričard Nikson) i 14 živih milijardera.[24]

Duke je drugi po veličini privatni poslodavac u Severnoj Karolini, sa više od 39.000 zaposlenih.[25][26] Nekoliko publikacija je ovaj univerzitet rangiralo kao izvrsnog poslodavca.[27][28]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Počeci[uredi | uredi izvor]

Djuke je prvi put otvoren 1838. godine kao Braunova školska kuća, privatna preplatna škola osnovana u okrugu Randolf u današnjem gradu Triniti.[29] U organizaciji Društva instituta Unije, grupe metodista i kvakera, Braunova školska kuća je postala Unijska institutska akademija 1841. kada je Severna Karolina izdala povelju. Akademija je preimenovana u Normal koledž 1851, a zatim u Triniti koledž 1859, zbog podrške metodističke crkve.[29] Godine 1892, Triniti koledž se preselio u Duram, uglavnom zahvaljujući velikodušnosti Džulijana S. Kara i Vašingtona Djuka, moćnih i uglednih metodista koji su se obogatili kroz duvansku i električnu industriju.[14] Kar je 1892. godine donirao zemljište za originalni kampus u Duramu, koji je danas poznat kao Istočni kampus. U isto vreme, Vašington Djuk je dao školi 85.000 dolara za početne zadužbine i troškove izgradnje - kasnije povećavajući svoju donaciju sa tri dodatna doprinosa od 100.000 dolara 1896, 1899. i 1900. - uz odredbu da koledž „otvara vrata ženama, postavljajući ih ravnopravno sa muškarcima “.[30]

Godine 1924, sin Vašingtona Djuka, Džejms B. Djuk, osnovao je Djukovu zadužbinu sa povereničkim fondom od 40 miliona dolara. Prihod od fonda trebalo je da bude podeljen između bolnica, sirotišta, metodističke crkve i četiri koledža (uključujući Triniti koledž). Vilijam Preston Fju, predsednik Trinitija u to vreme, insistirao je da se ta institucija preimenuje u Djuke univerzitet kako bi odala počast velikodušnosti porodice i kako bi se razlikovao od mnoštva drugih koledža i univerziteta koji nose ime „Triniti”. U početku je Džejms B. Djuke smatrao da bi ta promena imena mogla biti poprimljena kao samouslužna, ali je na kraju prihvatio Fjuov predlog kao spomen na svog oca.[14] Novac od zadužbine omogućio je univerzitetu brz rast. Djukov originalni kampus, Istočni kampus, obnovljen je od 1925. do 1927. godine zgradama u džordžijanskom stilu. Do 1930. godine završena je većina zgrada u univerzitetskom gotičkom stilu u kampusu na 1,6 km zapadno, a izgradnja na Zapadnom kampusu kulminirala je završetkom Djuk kapele 1935.[31]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b King, William E. „Shield, Seal and Motto”. Duke University Archives. Arhivirano iz originala 12. 06. 2010. g. Pristupljeno 30. 11. 2016. 
  2. ^ „About – Duke Divinity School”. Duke Divinity School. Arhivirano iz originala 2. 7. 2011. g. Pristupljeno 4. 7. 2011. 
  3. ^ „Duke University's Relation to the Methodist Church: the basics”. Duke University. 2002. Arhivirano iz originala 12. 6. 2010. g. Pristupljeno 27. 3. 2010. „Duke University has historical, formal, on-going, and symbolic ties with Methodism, but is an independent and non-sectarian institution ... Duke would not be the institution it is today without its ties to the Methodist Church. However, the Methodist Church does not own or direct the University. Duke is and has developed as a private nonprofit corporation which is owned and governed by an autonomous and self-perpetuating Board of Trustees 
  4. ^ „United Methodist schools score high in rankings”. The United Methodist Church. Arhivirano iz originala 1. 7. 2012. g. Pristupljeno 30. 6. 2007. 
  5. ^ Separated brethren: a review of Protestant, Anglican, Eastern Orthodox & other religions in the United States. Our Sunday Visitor. 2002. ISBN 978-1-931709-05-7. [mrtva veza]
  6. ^ „Duke University”. International Association of Methodist-related Schools, Colleges, and Universities (IAMSCU). Arhivirano iz originala 6. 10. 2007. g. Pristupljeno 30. 6. 2007. 
  7. ^ As of June 30, 2020. U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2020 Endowment Market Value and Change in Endowment Market Value from FY19 to FY20 (Izveštaj). National Association of College and University Business Officers and TIAA. 19. 2. 2021. Pristupljeno 19. 2. 2021. 
  8. ^ „About the Duke Endowment”. The Duke Endowment. Arhivirano iz originala 03. 06. 2019. g. Pristupljeno 21. 5. 2019. 
  9. ^ Satisky, Jake (11. 5. 2019). „Board of Trustees discusses task forces, approves $2.8 billion budget at May meeting”. The Chronicle. 
  10. ^ „A First Day as President-Elect is a Memorable One”. 3. 12. 2016. Arhivirano iz originala 11. 8. 2017. g. Pristupljeno 1. 7. 2017. 
  11. ^ a b v g d đ „Duke Facts”. Duke University. Pristupljeno 7. 12. 2019. 
  12. ^ „The Origin of Duke Blue”. Duke University Archives. Arhivirano iz originala 12. 06. 2010. g. Pristupljeno 1. 3. 2017. 
  13. ^ „Color Palette”. Duke University. Pristupljeno 1. 3. 2017. 
  14. ^ a b v King, William E. „Duke University: A Brief Narrative History”. Duke University Archives. Arhivirano iz originala 12. 03. 2013. g. Pristupljeno 23. 5. 2011. 
  15. ^ McGuinness, William (2013-01-02). „Duke Readies For China Campus Amid Controversy”. HuffPost (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-03. 
  16. ^ „Duke University sees a record increase in undergraduate applications”. Duke Today. Pristupljeno 19. 5. 2021. 
  17. ^ „Duke's Research Expenditures Exceed $1.2 Billion in Latest Federal Data”. 
  18. ^ „Most Highly Cited List Includes 37 from Duke”. 
  19. ^ „Duke Researchers Cited for Their Influence”. 
  20. ^ „DUKE SENIOR AWARDED GEORGE J. MITCHELL SCHOLARSHIP TO STUDY IN IRELAND”. Duke Today. 22. 11. 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. 
  21. ^ „Duke Senior Gabriella Deich Named Rhodes Scholar”. today.duke.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-03. 
  22. ^ „Colleges and Universities with U.S. Rhodes Scholarship Winners | The Rhodes Scholarships”. www.rhodesscholar.org. Pristupljeno 31. 5. 2019. 
  23. ^ Top Scholar Rankings: 1986–2015 Arhivirano septembar 5, 2015 na sajtu Wayback Machine . Kansas State University, 2015. Retrieved September 16, 2015.
  24. ^ Elkins, Kathleen. „Billionaire Universities”. Forbes. 
  25. ^ „North Carolina's Largest Private Employers” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 8. 3. 2016. g. Pristupljeno 31. 7. 2017. 
  26. ^ Duke facts
  27. ^ „America's Best Employers”. Pristupljeno 13. 2. 2018. 
  28. ^ „Great Colleges To Work For 2015”. 19. 7. 2015. Pristupljeno 13. 2. 2018. 
  29. ^ a b „A Chronology of Significant Events in Duke University's History”. Duke University Archives. Arhivirano iz originala 02. 03. 2012. g. Pristupljeno 23. 5. 2011. 
  30. ^ Pyatt, Tim (2006). „Retrospective: Selections from University Archives”. Duke Magazine. Duke Office of Alumni Affairs. 92 (6). Arhivirano iz originala 15. 5. 2011. g. Pristupljeno 23. 5. 2011. 
  31. ^ Duke University Chapel – History Arhivirano maj 2, 2012 na sajtu Wayback Machine . Friends of Duke Chapel. Retrieved July 5, 2011.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]