Fon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ceremonijalni (rekadalni) fon; žezlo drevnog kraljevstva Dahomeja, oblikovani štap ili sekira

Fon predstavljaju jednu od glavnih zapadnoafričkih etničkih i lingvističkih grupa. Oni žive u Beninu ili Dahomeju kao i u jugozapadnoj Nigeriji. Ima ih više od 2 miliona. Fon jezik je glavni jezik kojim se govori u južnom Beninu, i pripada Gbe jezičkoj grupi. Kulture srodne Fonima jesu Eve, Aja i Guin narodi. Za Fone se tvrdi da su nastali u Tadou, selu u jugoistočnom Togou, blizu granice s Beninom.

Kultura je patrilinealna i dozvoljava poligamiju i razvod. Pogrebi su najvažniji kulturni događaji, a žaljenje uključuje bubnjanje i plesanje koje traje danima. Foni veruju da deo osobe umire a deo se reinkarnira.

Većina Fona danas živi u selima i malim gradovima gde su kuće od blata. Gradovi koje su sagradili Foni uključuju Abomej, istorijsku prestonicu Dagomeje i Ouidah. Ovi gradovi su bili središta trgovine robljem.

Fon vera[uredi | uredi izvor]

Dok mnogi Foni za sebe tvrde da su hrišćani, većina ispoveda beninsku nacionalnu religiju Vodun. Fon naziv za boga ili duha je „Vodu“. Rituali mogu uključivati bubnjanje kako bi se izazvala posednutost jednim od tih bogova ili duhova. Fon religija je politeistička, s vrhovnim (ali ne i svemoćnim) božanstvom poznatim kao Nana Buluku.

Uticaj na „Novi Svet“[uredi | uredi izvor]

Mnogi potomci Fona danas žive na američkom kontinentu zbog Atlantske trgovine roblje. Zajedno s mnogim drugim kulturnim grupama iz Fon regije kao što su Joruba i Bantu, Fon kultura se stopila s francuskom, portugalskom i španskom kako bi stvorila specifične religije (Vudu, Candomble i Santerija) kao i plesne i muzičke stilove (Arara, Jan Valu).