Hal u Tirolu

Koordinate: 47° 17′ 00″ S; 11° 30′ 00″ I / 47.283333° S; 11.5° I / 47.283333; 11.5
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hal u Tirolu
nem. Hall in Tirol
Hal u Tirolu - glavni trg sa gradskom crkvom
Grb
Administrativni podaci
DržavaAustrija
Savezna državaŠablon:Podaci o zastavi Tirol (pokrajina)
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.12.517
 — gustina2.259,39 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 17′ 00″ S; 11° 30′ 00″ I / 47.283333° S; 11.5° I / 47.283333; 11.5
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina574 m
Površina5,54 km2
Hal u Tirolu na karti Austrije
Hal u Tirolu
Hal u Tirolu
Hal u Tirolu na karti Austrije
Poštanski broj6060
Pozivni broj05223
Veb-sajt
www.hall-in-tirol.at

Hal u Tirolu (nem. Hall in Tirol) grad je u zapadnoj Austriji, u pokrajini Tirol i u okviru okruga Inzbruk-Zemlja.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Grad je smešten 490 km zapadno od Beča i 12 km zapadno od Inzbruka, glavnog grada Tirola. Stoga je naselje danas predgrađe Inzbruka.

Grad Hal u Tirolu se smestio u dolini reke In, „žile kucavice“ Tirola. Iznad grada se strmo izdižu Alpi. Nadmorska visina grada je oko 570 m

Istorija[uredi | uredi izvor]

Njegov prosperitet bio je zasnovan eksploataciji soli, koja je otpočela još u 13.-om vijeku. Zahvaljujući tome i mogućnostima njenog lakog izvoza rijekom In, Hal je bio dugo vremena najveći trčovački centar ovog dijela Tirola. Iako su još Rimljani vršili eksploataciju soli, za ovo bogastvo se nije znalo sve do 1275. god. kada je jedna slučajnost pomogla da se ponovo otkriju nalazišta. Prema narodnom predanju, lovci viteza Nikolausa fon Rorbahagovorili su svome gospodaru o velikom bogastvu u divljači doline Hal . Da bi se u to uvjerio, vitez je i sam krenuo u lov i jednom prilikom primetio kako divljač liže stijenu. Odmah je naredio da se počne sa vađenjem soli. Time je otpočelo "zlatno doba" Hala, koji je i danas značajan rudarsko-industrijski centar. Počev od 15.-og vijeka hal je posjedovao monopolsko pravo prevoza žita rijekom In. kasnije se ovdje razvilo i putničko pristanište, u kome su se ukrcavali "trgovci i službenici, zanatlije i uopšte narodni ljudi koji su se iz Tirola vraćali u Beč". Plovidba je obično trajala 6-7 dana. Čak su postojali i luksuzni brodovi cara, nadvojvoda i vojvoda, salcburškog episkopa i dr. Od 1595—1600. godine u halu su ukrcavane trupe koje su specijalnim brodovima, zvanim "Klahzilen" prebacivane nizvodno za borbu protiv Turaka. Stari amblem ovog grada jeste "Kula novca", utvrđeni zamak koji se ubraja u najljepše tirolske građevine te vrste. On je istovremeno vjeran odraz nekadašljeg prosperiteta hala. Od 1567. godine služio je kao kovnica novca u kojoj je izrađivana metalna Moneta zvana "Sardwirtszwanziger". Sem po ovakvim spomenicima, Hal je nadaleko poznat po svom trgu Unter Stadtplatz, jedinstvenoj arhitektonskoj cjelini sastavljenoj od ujednačenih trospratnih i četvorospratnih kuća obogaćene buržoazije, koje su transformisane, odnosno ukrašene divnim balkonima, izvijenim ivicama krovova, ornamentima i drugim detaljima iz barokne epohe.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1971.1981.1991.2001.2011.
12.87312.61412.36811.49212.695

U gradu danas živi oko 13.000 stanovnika. Poslednjih decenija broj stanovnika grada se povećava.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]