Huan de la Kosa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Huan de la Kosa
Huan de la Kosa.
Mesto rođenjaPuerto de Santa MarijaKastilja
Datum smrti1510.
Mesto smrtiTijera Firme
Zanimanjemoreplovac, kartograf
Aktivni period1492-1510.

Huan de la Kosa († 1510), španski moreplovac, kapetan Santa Marije, kartograf i istraživač.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Malo se zna o ranom životu Huana de la Kose, ali je do kraja petnaestog veka bio jedan od najcenjenijih španskih navigatora i kartografa. Kontroverze okružuju njegov život i karijeru, uključujući mesto rođenja. Dokumenti iz kasnog petnaestog veka različito su tumačeni da sugerišu da je on rođen bilo u Puerto de Santa Marija, gradu u zalivu Kadiz,ili u Puerto de Santoni, malom selu na obali Kantabrije. Nekoliko teorija pokušava da pomiri ovu neslaganje (Balesteros Bereta, 1987, i Bereiro Meiro, 1970), uključujući jednu, sada diskreditovanu, koja sugeriše da su postojala dva Huana de la Kose (Morison, 1942).[1]

Putovanja sa Kolumbom[uredi | uredi izvor]

Kao vlasnik i kapetan Kolumbovog vodećeg broda Santa Marija, Koza je učestvovao u čuvenom prvom Kolumbovom putovanju, ali je njegov brod potonuo kraj obale Hispanjole na Badnje veče 1492. U svom zapisu u dnevniku od 25. decembra 1492. Kolumbo je okrivio za brodolom kapetana broda, optužujući ga za nemar i kukavičluk; međutim, Kolumbo mu je kasnije pomogao da dobije odštetu od krune za gubitak svog broda, dovodeći ovu optužbu u pitanje. Na drugom Kolumbovom putovanju u Ameriku, Kosa je naveden kao majstor za izradu karata i pomorac, a po povratku je ostao u Španiji do 1499. godine, kada je napravio prvo od nekoliko putovanja u Tijera Firme (Južna Amerika). Sredinom maja 1499. se prijavio kao glavni pilot za Alonso de Ohedu i istraživao severnu obalu od Boka de la Sijerpe (Zmijina usta, južni ulaz u zaliv Parija) do Kabo de la Vela na poluostrvu Gvahira.[1]

Nova mapa sveta[uredi | uredi izvor]

Mapa Huana de la Kose iz 1500. godine.

Kozina istorijska rukopisna mapa - najranija sačuvana evropska mapa koja prikazuje deo Amerike - sastavljena je po njegovom povratku u Španiju sredinom juna 1500. godine. O datumu mape se raspravljalo, iako su nedavna istraživanja koristeći rendgenske zrake, refleksiju, a analiza ultraljubičastim zracima pokazala je da je upisani datum 1500. tačan. Nacrtana na pergamentu, originalna mapa, u Pomorskom muzeju u Madridu, ima dimenzije 183 k 96 centimetara. Prikazuje i Stari i Novi svet. Zapisujući putovanja Kolumba, Ohede, Ameriga Vespučija, Martina Alonsa Pinzona i Džona Kabota, između ostalih, daje poseban autoritet Kozino učešće u nekim od putovanja. Mapa pokazuje ekvator, oba tropska područja i meridijan koji očigledno odgovara liniji razgraničenja uspostavljenoj Ugovorom iz Tordesiljasa iz 1494. Na zapadnom kraju karte, koja zauzima nepoznate zemlje, nalazi se slika - Sveti Hristofor nosi dete Hrista na ramenima, za koje neki kažu da simbolizuje Kolumba koji nosi hrišćanstvo na obale Novog sveta. Ispod ove slike je natpis: „Ovu mapu je napravio Huan de la Kosa u Puerto de Santa Marija 1500. godine.[1]

Pohodi na Tijera Firme i trgovina robljem[uredi | uredi izvor]

U februaru 1501, Koza je ponovo otplovio u Tijera Firme, kao pilot za Rodriga de Bastidasa. Išli su na jug od Kabo de la Vela istražujući Karamairi i Urabu (severozapadnu obalu Kolumbije), a zatim krenuli na sever duž istočne obale Paname do blizu Puerto del Retrete. Odatle su krenuli natrag nakon trgovine sa Indijancima, vrativši se u Španiju u septembru 1502. Kosa je bila veoma cenjen od strane španske krune. Možda je zbog njegovog uticaja Izabela promenila svoje protivljenje ropstvu; 1503. isključila je starosedeoce Kartahene i Urabe iz kraljevske zaštite. Njena odluka je ponudila izglede za bogatstvo za Kosu, koji je nedavno imenovan za glavnog sudskog izvrštelja (šp. alguacil mayor) Urabe, dajući mu udeo u potencijalno unosnoj trgovini robljem.

Možda je u zamenu za takve usluge preduzeo tajnu misiju u Portugalu 1503. kako bi istražio navodne portugalske povrede španskih teritorijalnih pretenzija na Tijera Firme. Njegova misija je otkrivena i na kratko je bio zatvoren. Nakon puštanja na slobodu, Kosa se pripremio da iskoristi svoje imenovanje za gradonačelnika Urabe, iako je stigao na severnu obalu Južne Amerike tek krajem 1504. Tamo se pridružio ekspediciji Kristobala Gerere, koja je nekoliko meseci ranije napustila Španiju, i izveo niz brutalnih napada koje su osudili čak i njihovi savremenici. Pozivajući se na Kosu i Gereru, hroničar iz šesnaestog veka Gonzalo Fernandez de Ovijedo kaže: „Čini mi se da bi ovaj način istraživanja i razmene bolje trebalo nazvati pustošenjem. Ali Špancima je vraćeno istom merom. Smrt, bolest i borba uzeli su težak danak, a u martu 1506. Kosa se vratio u Španiju sa samo nekoliko ljudi. Ovijedo je u ovim događajima video pouku: „Vidite, oni koji umeju da čitaju, koliko je malo hrišćana ostalo... pa da shvatite koliko košta ovo zlato.[1]

Savet u Burgosu i poslednji pohod[uredi | uredi izvor]

Godine 1508. Kozin status najiskusnijeg moreplovca u Zapadnoj Indiji je potvrđen njegovim učešćem (zajedno sa Vespučijem, Pinzonom i Huanom Dijazom de Solisom) u Savetu u Burgosu. On je doprineo ne samo svojim geografskim znanjem već i tehničkom veštinom kao pilot i kartograf. Na ovom sastanku ustanovljeni su i funkcija glavnog pilota u Kući Trgovine u Sevilji i predlog za stvaranje glavne mape španskih otkrića (Padron Real).

Hunta je takođe odlučila da nametne špansku vlast nad Tijera Firme. U tom cilju, ekspedicija pod vođstvom Alonsa Ohede, sa Kosom kao drugim komandantom, poslata je da zauzme Urabu krajem 1509. Ubrzo nakon iskrcavanja 28. februara 1510, Kosa je predvodio lov na robove u unutrašnjost, zauzevši selo po imenu Turbako . Indijanci su izvršili kontranapad, ubivši sedamdeset Španaca, uključujući Kosu, čije je telo bilo izrešetano otrovnim strelama. Prema Ovijedu, ovo je bila odmazda za njegove prethodne grehove. Ostavio je udovicu i najmanje jednu ćerku.[1]

Nasleđe[uredi | uredi izvor]

Huan de la Kosa je tražio bogatstvo i našao smrt u Novom svetu. Savremenici su ga cenili zbog njegove veštine, ali su ga osuđivali zbog surovosti. Las Kasas tvrdi da je bio najiskusniji navigator u Zapadnoj Indiji. Pijetro Martire navodi da su njegove mape bile najcenjenije u njihovo vreme. Mapa sveta od 1500. opstaje kao jedan od temeljnih dokumenata u ranoj istoriji Amerike.[1]

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Kosa se pojavljuje kao jedan od protagonista u španskoj seriji Konkvistadori: Avantura iz 2017.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e Bedini, Silvio A., ur. (1992). The Christopher Columbus encyclopedia. Basingstoke, Hants: Macmillan. str. 213—215. ISBN 978-0-333-55899-7. 
  2. ^ Conquistadores Adventum (TV Mini Series 2017) - Episode list - IMDb (na jeziku: engleski), Pristupljeno 2024-02-08