Nikoletina Bursać

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Nikoletina Bursac)
Nikoletina Bursać
Osnovne informacije
NadimakNikolica, Nidža
Datum smrti1943.
NacionalnostSrbin
Podaci o liku
Rodmuški
Podaci o kreaciji
Prvo prik.Doživljaji Nikoletine Bursaća (zbirka pripovedaka) (1956)
IzmislioBranko Ćopić

Nikola Nikoletina Bursać je izmišljeni lik iz romana i pripovedaka jugoslovenskog pisca Branka Ćopića. Stvarajući ovaj lik, Ćopić je želeo da opiše tipičnog seljaka iz Bosanske krajine, a kao glavna inspiracija mu je poslužio njegov drug iz detinjstva — pravi Nikola Bursać. Takođe, deo inspiracije za lik, pronašao je u svom rođenom stricu — Nikoli Ćopiću.

Prvo pojavljivanje lika bilo je u zbirci pripovedaka Doživljaji Nikoletine Bursaća, koju je 1956. objavilo izdavačko preduzeće „Svjetlost“ iz Sarajeva. Pored zbirke pripovedaka, njegov lik se pojavljuje i u romanu Ne tuguj bronzana stražo iz 1958, kao i u prva dva dela dečjeg romana Pionirska trilogija, koju sačinjavaju romani — Orlovi rano lete (1957), Slavno vojevanje (1961) i Bitka u Zlatnoj dolini (1963).

Pored romana, lik Nikoletine Bursaća se pojavljuje u televizijskom filmu Nikoletina Bursać, reditelja Radivoja Lole Đukića iz 1958. i igranim filmovima — Nikoletina Bursać, reditelja Branka Bauera iz 1964. i Orlovi rano lete, rediteljke Soje Jovanović iz 1966. godine. Takođe, ovaj lik se spominje u televizijskoj seriji Osma ofanziva, rediteljke Soje Jovanović iz 1979. godine.

Pravi Nikoletina Bursać[uredi | uredi izvor]

Nikola Bursać je bio Ćopićev školski drug, sa kojim je zajedno išao u osnovnu školu u rodnom selu Hašanima. Bio je par godina stariji od njega, pa je vodio brigu o njemu i štitio ga od druge dece, kao i od raznih drugih nevolja na putu od škole do kuće. Pošto je bio veoma visok zvali su ga „Nikoletina“. Takođe, zbog dobrodušnosti stariji su ga često nazivali „Nikolica“.

Kada mu je bilo pet godina, umro mu je otac, pa je on ostao sam sa majkom Marijom i sestrom Jelicom. Živeli su u zaseoku Vrgelj, pod planinom Grmeč. Posle završetka školovanja, ostao je u rodnom selu i bavio se zemljoradnjom. Godine 1941. kada je u Jugoslaviji izbio Drugi svetski rat, pridružio se partizanima i bio najpre mitraljezac, a kasnije komandir čete u jednoj od krajiških brigada. Poginuo je tokom bitke na Sutjesci 1943. godine.

Opis lika[uredi | uredi izvor]

Lik Nikoletine Bursaća predstavlja tipičnog seljaka iz Bosanske krajine. Kao i pravi Nikola Bursać, on potiče iz zaseoka Vrgelj, pod planinom Grmeč i živi sa majkom Marijom i sestrom Jelkom. Na početku Drugog svetskog rata, je bio mobilisan u Jugoslovenski vojsku, a posle njenog sloma se vratio u Bosansku krajinu. Na početku partizanskog ustanka u ovom kraju stupio je u partizane i postao komandir Omladinske čete. Inspiraciju za junaštva Nikoletine Bursaća, Ćopiću je poslužio partizanski borac Rade Kević, mitraljezac u Prvoj krajiškoj proleterskoj udarnoj brigadi.[1]

U zbirci pripovedaka „Doživljaji Nikoletine Bursaća“ njegov lik je opisan u 23 kratke pripovetke — „Propast i proroštvo“, „Bog i batina“, „Neobični saveznici“, „Predavanje o bratstvu“, „Ljubav i ljubomora“, „Obračun s bogom“, „Mitraljezac golubijeg srca“, „Surovo srce“, „Igra“, „Čudo na čudima“, „Nadmudrivanje“, „Pogibija Tanasija Bulja“, „Razvezani Nikoletina“, „Nezgodan saputnik“, „Zloslutna igra“, „Kontrola u Bihaću“, „U društvu s pjesnikom“, „Sukob u planini“, „Oproštaj s Kosovom“, „Crni saveznik“, „Tifusar - rekonvalescent“, „Događaj s mazgom“ i „Povratak“. Nerazdvojni drug Nikoletine Bursaća u ovoj zbirci pripovedaka je Jovica Jež.

U romanima „Orlovi rano lete“ i „Slavno vojevanje“, koji su deo „Pionirske trilogije“ takođe se pojavljuje lik Nikoletine Bursaća. U prvom delu romana „Orlovi rano lete“, u kojem se opisuje đačko bežanje iz škole, pisac lik Nikoletine Bursaća stvara na osnovu pravih događaja u kojima je učestvovao njegov stric Nikola Ćopić. Pored Nikoline majke Marije, u ovom romanu se pojavljuje i njegov bratanac Stevo Bursać. Pošto je i on bio visok, poput svog strica Nikoletine prozvan je „Stric“.

U romanu „Ne tuguj bronzana stražo“ lik Nikoletine Bursaća se pominje kroz sećanje njegovih preživelih ratnih drugova. On je kao proslavljeni partizanski borac u ovom romanu opisan kao narodni heroj. Deo radnje ovog romana odvija se u izmišljenom selu Bursaćevu u Banatu, u kojem žive kolonisti iz Bosanske krajine. Među njima tu su i Nidžina majka Marija, sestra Jelka i zet Jovo. Jedan deo romana posvećen je i „svađi“ oko mesta izgradnje Nikoletinog spomenika, pošto su jedni hteli da ga izgrade u rodnom kraju, a drugi u Banatu. Spomenik je na kraju izgrađen u Banatu, a njegove komšije često razgovaraju sa njim evocirajući uspomene na stari kraj.

Popularizacija[uredi | uredi izvor]

Lik Nikoletine Bursaća, kao partizanskog heroja, bio je veoma popularan u kulturi Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, pošto su zbirka pripovedaka Doživljaji Nikoletine Bursaća i roman Orlovi rano lete, u kojima se pojavljuje njegov lik bili deo školske lektire.

Godine 1958. reditelj Radivoje Lola Đukić snimio je televizijski film Nikoletina Bursać, u kome je lik Nikoletine tumačio glumac Rade Marković.[2] Reditelj Branko Bauer je 1964. snimio igrani film Nikoletina Bursać, u kome je glavni lik tumačio glumac Dragomir Pajić.[3][4] U dečjem filmu Orlovi rano lete, rediteljke Soje Jovanović iz 1966, takođe se pojavljuje lik Nikoletine Bursaća u tumačenju glumca Ljubiše Samardžića.[5]

Godine 1979. rediteljka Soja Jovanović snimila je televizijsku seriju Osma ofanziva, nastalu spajanjem romana Ne tuguj bronzana stražo i Osma ofanziva. U ovoj seriji, spominje se lik Nikoletine Bursaća, koji je prikazan kao legendarni partizanski borac i narodni heroj iz Bosanske krajine. U poslednjoj epizodi serije, u zamišljenom banatskom selu Bursaćevu, nazvanom po njemu, gde žive kolonisti iz njegovog zavičaja, podignut mu je spomenik.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Branko Ćopić Doživljaji Nikoletine Bursaća. „Prosveta“ Beograd, „Prosvjeta“ Sarajevo i „Veselin Masleša“, Sarajevo 1964. godina.
  • Branko Ćopić Pionirska trilogija. „Prosveta“ Beograd, „Prosvjeta“ Sarajevo i „Veselin Masleša“, Sarajevo 1964. godina.
  • Branko Ćopić Ne tuguj bronzana stražo. „Prosveta“ Beograd, „Prosvjeta“ Sarajevo i „Veselin Masleša“, Sarajevo 1964. godina.