Špansko vino

С Википедије, слободне енциклопедије

Čaša i boca španskog vina Tempranilo, iz Bodegas Ramon Roketa, Katalonija DOP.
Tradicionalni vinogradi su uobičajeni prizori na selu.

Špansko vino (šp. vinos españoles) uključuje crvena, bela i penušava vina proizvedena širom zemlje. Smeštena na Iberijskom poluostrvu, Španija ima preko 1,2 miliona hektara (2,9 miliona hektara) zasađenih vinskim grožđem, što je čini najrasprostranjenijom nacijom koja proizvodi vino,[1] ali je drugi najveći proizvođač vina na svetu, iza Italije i ispred Francuske i Sjedinjenih Država.[2][3] Ovo je delimično posledica veoma niskih prinosa i velikog razmaka između stare loze zasađene na suvom zemljištu koje se nalazi u nekim od španskih vinskih regiona. Ova zemlja je deveta po potrošnji u svetu, a Španci piju u proseku 21,6 litara (5,7 američkih galona) po osobi godišnje. Zemlja ima obilje autohtonih sorti grožđa, sa preko 400 sorti zasađenih širom Španije, iako je 88 procenata proizvodnje vina u zemlji od samo 20 sorti grožđa — uključujući crveno Tempranilo, Bobal, Garnača i Monastrel; bela Albarinjo, Ajren, Verdeho, Palomino i Makabeo; i tri sorte Kava grožđa Parejada, Ksarel·lo i Makabeo.

Glavne španske vinske regije uključuju Riohu i Ribera del Duero, koje su poznate po proizvodnji Tempranila; Humija, poznata po proizvodnji Monastrela; Herez de la Frontera, dom ojačanog vina šeri; Rijas Bajksas u severozapadnom regionu Galicije koji je poznat po svojim belim vinima napravljenim od Albarinja, i Katalonije koja uključuje regione Kava i vinorodne regije Penedes, kao i region Priorat.[1]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ а б K. MacNeil. The Wine Bible, pp. 410-422, Workman Publishing 2001 ISBN 1-56305-434-5.
  2. ^ Top fifteen wine-producing countries, 2017
  3. ^ „World wine production reaches record level in 2018, consumption is stable - BKWine Magazine -”. BKWine Magazine. 14. 4. 2019. Приступљено 18. 11. 2019. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]