Međunarodna trgovinska komora

Координате: 48° 51′ 51″ С; 2° 17′ 32″ И / 48.864112° С; 2.292307° И / 48.864112; 2.292307
С Википедије, слободне енциклопедије
(преусмерено са International Chamber of Commerce)

Međunarodna trgovinska komora

ICC sedište u Parizu, Francuska
SkraćenicaICC
MotoPoslove radimo za svakoga, svakog dana i svuda.
Osnovana1919. god.; pre 105 godina (1919)[1]
Datum osnivanja1919. god.; pre 105 godina (1919)[1]
TipNGO
NamenaOmogućavanje poslovanja širom sveta radi osiguranja mira, prosperiteta i mogućnosti za sve.
SedištePariz, Francuska
Koordinate48° 51′ 51″ С; 2° 17′ 32″ И / 48.864112° С; 2.292307° И / 48.864112; 2.292307
Područje delovanjaInternacionalno
Službeni jeziciEngleski, francuski
Generalni sekretarDžon V.H. Denton AO
Međunarodno članstvo
Veb-sajticcwbo.org

Međunarodna trgovinska komora (engl. International Chamber of Commerce, ICC; francuski: Chambre de commerce internationale) najveća i najreprezentativnija je poslovna organizacija na svetu.[2] Njenih preko 45 miliona članova u preko 100 zemalja imaju interese u svim sektorima privatnih preduzeća.

Sadašnji predsednik organizacije je Ajajpal Sing Banga,[3] a Džon V.H. Denton AO je sadašnji generalni sekretar.

ICC ima tri glavne aktivnosti: postavljanje pravila, rešavanje sporova i zagovaranje politike. Budući da su kompanije i udruženja koja su članovi i sami angažovani u međunarodnom poslovanju, ICC ima bez premca autoritet u donošenju pravila koja regulišu prekogranično poslovanje. Iako su ova pravila dobrovoljna, ona se svakodnevno poštuju u hiljadama transakcija i postala su deo međunarodne trgovine.

Svetska mreža nacionalnih odbora u preko 100 zemalja zagovara poslovne prioritete na nacionalnom i regionalnom nivou. Više od 3.000 stručnjaka iz kompanija članica ICC-a svoje znanje i iskustvo razvijaju u stvaranju stava ICC-a po određenim poslovnim pitanjima.

ICC podržava rad Ujedinjenih nacija, Svetske trgovinske organizacije i mnogih drugih međuvladinih tela, kako međunarodnih, tako i regionalnih, kao što je G20[4] u ime međunarodnog poslovanja. ICC je prva organizacija kojoj je dodeljen opšti konsultativni status pri Ekonomskom i socijalnom savetu Ujedinjenih nacija i UN-ov status posmatrača.[5]

Istorija[уреди | уреди извор]

Prvi predsednik Međunarodne trgovinske komore, Etjen Klemontel.

Međunarodna trgovinska komora je osnovana 1919. godine da služi svetskom poslovanju promovisanjem trgovine i investicija, otvorenim tržištima roba i usluga, i slobodnim protokom kapitala. Međunarodni sekretarijat organizacije osnovan je u Parizu, a Međunarodni arbitražni sud MKS-a 1923.

Prvi predsednik ICC-a bio je jedan of francuskih ministara finansija 20. veka Etjen Klemontel.

Članstvo[уреди | уреди извор]

Postoje dva načina da učlanjivanja u ICC:[6]

  • Kroz pripadnost ICC nacionalnom komitetu ili grupi.
  • Direktnim članstvom u Međunarodnom sekretarijatu ICC-a kada nacionalni komitet/grupa još uvek nisu uspostavljeni u zemlji/teritoriji.

Upravna tela[уреди | уреди извор]

Svetski savet[уреди | уреди извор]

Vrhovno telo ICC-a je Svetski savet, koji se sastoji od predstavnika nacionalnih odbora. Svetski savet bira najviše službenike MKS-a, uključujući predsedavajućeg i zamenika predsednika, od kojih svaki služi dvogodišnji mandat. Predsedavajući, potpredsednik i počasni predsedavajući (neposredni prošli predsedavajući) pružaju organizaciji vođstvo na visokom nivou.

Izvršni odbor[уреди | уреди извор]

Strateške smernice za ICC daje njegov izvršni odbor, koji se sastoji od do 30 poslovnih lidera i drugih članova. Bira ga Svetski savet na preporuku predsedavajućeg. Sastajući se tri puta godišnje, Izvršni odbor nadgleda uspostavljanje strateških prioriteta MKS-a i sprovođenje njegovih politika.

Međunarodni sekretarijat[уреди | уреди извор]

Međunarodni sekretarijat ICC-a, sa sedištem u Parizu, operativni je deo ICC-a. On razvija i sprovodi program rada ICC-a, uklapajući poslovne poglede u međuvladine organizacije o pitanjima koja direktno utiču na poslovanje. Međunarodni sekretarijat predvodi generalni sekretar, kojeg imenuje Svetski savet.

Nacionalni komiteti[уреди | уреди извор]

U 92 države širom sveta, članice su uspostavile formalne ICC strukture koje se nazivaju nacionalnim komitetima. U zemljama u kojima ne postoji nacionalni komitet, kompanije i organizacije poput privrednih komora i profesionalnih udruženja mogu postati direktni članovi.

Odbor za finansije[уреди | уреди извор]

Odbor za finansije savetuje Izvršni odbor o svim finansijskim pitanjima. U ime izvršnog odbora priprema budžet i redovno izveštava odbor. On pregleda finansijske implikacije ICC aktivnosti i nadgleda tok prihoda i troškova organizacije.

Usluge rešavanja sporova[уреди | уреди извор]

Službe za rešavanje sporova kojima upravlja ICC pomažu u rešavanju poteškoća u međunarodnom poslovanju. ICC arbitraža je privatni postupak koji dovodi do obavezujuće i izvršne odluke.

Međunarodni arbitražni sud Međunarodne privredne komore upravlja ICC arbitražom i primio je preko 24.000 predmeta od njegovog osnivanja 1923.[7] Tokom protekle decenije, opterećenje suda znatno se proširilo.

Politika i poslovne prakse[уреди | уреди извор]

Politike, pravila i standarde ICC-a pripremaju specijalizovana radna tela. Uobičajena procedura zahteva da izjave o politikama prvo usvoji komisija, uz konsultacije sa nacionalnim odborima, a zatim ih odobri izvršni odbor, pre nego što se mogu smatrati zvaničnim i javnim stavovima ICC-a.

Komisija ispituje glavna politička pitanja od interesa za svetsko poslovanje. Svaki nacionalni komitet (NC) ili grupa mogu imenovati delegate koji će ih predstavljati na sastancima. Službenike imenuje predsedavajući i generalni sekretar uz konsultacije sa nacionalnim predstavnicima. Sastanci komisija se obično održavaju dva puta godišnje.

Radne grupe se formiraju u okviru različitih komisija na ograničeni period da bi preduzele određene projekte i podnosile izveštaje svojoj matičnoj komisiji. Neke radne grupe mogu uključivati predstavnike više od jedne komisije.[8]

Kodeks prakse oglašavanja i marketinške komunikacije[уреди | уреди извор]

U septembru 2011. godine, Međunarodna privredna komora predstavila je nov revidirani i konsolidovani ICC kodeks prakse oglašavanja i marketinške komunikacije, zajedno sa namenskom veb lokacijom, www.codescentre.com, čija namena je da obučava profesionalce iz oblasti oglašavanja i marketinga širom sveta. Ovaj kodeks postavlja etičke standarde i smernice za preduzeća koja koriste današnje visoko promenljive tehnologije, alate i tehnike za plasiranje proizvoda i usluga. Svrha koda, koji je razvijena od strane stručnjaka iz svih industrijskih sektora i svih regiona sveta, je zaštita potrošača postavljanjem smernica za odgovoran marketing.

Kodeks je strukturiran u dva glavna odeljka - opšte odredbe i poglavlja. Sekcija opštih odredbi sadrži osnovne principe i druge sveobuhvatne koncepte koji se primenjuju na sav marketing u svim medijima. Poglavlja koda su detaljna i primenjuju se na određena marketinška područja, uključujući: unapređenje prodaje, sponzorstvo, direktni marketing, digitalne medije i zahteve za marketing okoline.[9]

Federacija svetskih komora[уреди | уреди извор]

ICC je 1951. godine osnovao Svetsku federaciju komora (WCF), bivšu Međunarodnu kancelariju privrednih komora. WCF je jedinstveni globalni forum koji ujedinjuje svetsku mrežu od više od 12.000 privrednih komora.[10] Cilj mu je da olakša razmenu najboljih praksi i razvoj novih globalnih proizvoda i usluga za komore, i da podstakne međunarodno partnerstvo između komora i drugih zainteresovanih strana kako bi se pomoglo lokalnom poslovanju da raste.[11] WCF je nepolitičko, nevladino telo sa svojim članstvom koje se sastoji od lokalnih, regionalnih, nacionalnih, bilateralnih i transnacionalnih privrednih komora, kao i komora javnog i privatnog prava.

Obuka i događaji[уреди | уреди извор]

Organizovani širom sveta, ICC događaji se kreću od velikih tematskih konferencija do treninga za male grupe. Ovi manji kursevi omogućuju širenje ICC-ovog znanje o komercijalnoj arbitraži i mehanizmima za rešavanje sporova, kao i ICC-ove trgovinske alate, uključujući Inkoterms pravila, jedinstvene običaje i praksu za dokumentarni akreditiv (UCP) i međunarodne ugovore.[12]

ICC Akademija je podružnica za obuku Međunarodne privredne komore i pruža usluge mrežne sertifikacije i profesionalnog razvoja kako bi se zadovoljile obrazovne potrebe banaka, korporacija i drugih organizacija na čelu međunarodne trgovine. Specijalizovane programe, e-kurseve i sertifikate osmislili su stručnjaci i praktičari Međunarodne privredne komore.[13]

ICC publikacije[уреди | уреди извор]

ICC publikacije su izdavačka grana Međunarodne privredne komore koja pruža preduzećima osnovne resurse u tri široke kategorije: ICC pravila i smernice, praktični komentari i referentni radovi. Sadržaj publikacija ICC-a proizilazi iz rada komisija, institucija i pojedinačnih međunarodnih stručnjaka.

ICC objavljuje uglavnom za međunarodne advokate, arbitre, bankare, trgovce i studente pokrivajući teme kao što su međunarodno bankarstvo, reference i uslovi za međunarodnu trgovinu, pravo i arbitraža, falsifikovanje i prevare i modeli komercijalnih ugovora. Najpoznatije publikacije, Jedinstveni običaji i praksa za dokumentarne kredite i Inkoterms, prevedene su na više od 30 jezika.

ICC nudi svoje publikacije ne samo u tradicionalnom papirnom formatu, već i u elektronskom formatu, e-knjigama, na ICC prodavnicama.[14]

ICC službe za privredni kriminal[уреди | уреди извор]

ICC službe za privredni kriminal (CCS) pružaju svetskoj poslovnoj zajednici centralizovano telo za borbu protiv kriminala. One se oslanjaju na resurse svojih članova u borbi protiv privrednog kriminala na mnogim frontovima.

Iz svoje baze u Londonu, koja se sastoji od tri različita biroa, CCS operiše sledeći dva osnovna principa: da sprečava komercijalni kriminal i da istražuje i pomaže u krivičnom gonjenju kriminalaca umešanih u komercijalni kriminal.

Specijalizovana odeljenja CCS su:[15]

Istraživačka fondacija[уреди | уреди извор]

ICC istraživačku fondaciju (ICCRF) je ICC osnovao 2010. godine radi sprovođenja nezavisnog istraživanja koje doprinosi javnom znanju, obrazovanju i debati o prednostima globalne trgovine i investicija. Istraživački projekti koje finansira ICCRF i koje sprovode vodeći međunarodni istraživači i organizacije doprinose sledećim ciljevima:[19]

  • Demonstriranje načina na koji zapošljavanje i rast proizilaze iz ekspanzije međunarodne trgovine i investicija
  • Utvrđivanje stepena u kojem je multilateralni pristup koristan u tom cilju
  • Dokumentovanje načina na koji protekcionizam deluje protiv javnog interesa erodirajući zapošljavanje, održivi rast i tržišnu ekonomiju
  • Promovisanje dubljeg razumevanja od strane kreatora politike, medija i šire javnosti o prednostima globalne trgovine i investicija

ICC istraživačkom fondacijom upravlja odbor poverenika, među kojima su Čeri Nursalim i Gerard Vorms.[20]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ „International Chamber of Commerce (ICC) Academy - Certifications in Int'l Trade & Finance”. EduMaritime. 
  2. ^ International Chamber Of Commerce (ICC) Definition. Investopedia (2011-04-21). Retrieved on 2013-07-19.
  3. ^ „ICC elects Mastercard CEO Ajay Banga as new Chair”. 23. 6. 2020. 
  4. ^ „G20”. 
  5. ^ „ICC granted UN Observer Status”. 13. 12. 2016. 
  6. ^ How to join ICC?, accessed Jan 27, 2011 on „Archived copy”. Архивирано из оригинала 2011-02-25. г. Приступљено 2011-01-27. 
  7. ^ ICC Booklet "Rules of Arbitration and Rules for a Pre-Arbitral Referee Procedure", P. 7, France 2005
  8. ^ „Global issues & trends”. 
  9. ^ ICC Code centre - Welcome Архивирано 2016-06-05 на сајту Wayback Machine. Codescentre.com. Retrieved on 2013-07-19.
  10. ^ „World Chambers Federation”. Архивирано из оригинала 20. 12. 2021. г. Приступљено 01. 11. 2020. 
  11. ^ „World Chambers Congress - ICC - International Chamber of Commerce”. Iccwbo.org. 2019-06-14. Архивирано из оригинала 13. 11. 2016. г. Приступљено 2020-02-05. 
  12. ^ „ICC Events”. Архивирано из оригинала 13. 7. 2009. г. 
  13. ^ ICC Academy Online
  14. ^ „Explore all products | ICC Knowledge 2 Go - International Chamber of Commerce”. 2go.iccwbo.org. 
  15. ^ „Home”. Icc-ccs.org. Приступљено 2020-02-05. 
  16. ^ „Overview”. International Maritime Bureau. 2008-05-26. Архивирано из оригинала 2008-05-30. г. Приступљено 2008-05-26. 
  17. ^ „Counterfeiting Intelligence Bureau”. Home. 2008-04-24. Приступљено 2020-04-21. 
  18. ^ „FraudNet”. Home. 2020-04-21. Приступљено 2020-04-21. 
  19. ^ „ICC Research Foundation”. Архивирано из оригинала 6. 7. 2010. г. 
  20. ^ „People”. ICC Research Foundation - ICCRF. Архивирано из оригинала 30. 10. 2021. г. Приступљено 01. 11. 2020. 

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]