Pređi na sadržaj

Đorđe Pilčević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đorđe Pilčević
Lični podaci
Datum rođenja(1938-01-15)15. januar 1938.
Mesto rođenjaKruščica, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti13. april 2017.(2017-04-13) (79 god.)
Mesto smrtiUžice, Srbija

Đorđe Pilčević (Krušica, 15. januar 1938Užice, 13. april 2017) bio je srpski novinar, publicista i istoriograf, saradnik Društva istoričara Užica i Istorijskog arhiva Užice, suprug predsednice potomaka ratnika 1804-1918 “Major Kosta Todorović”, Miljke Pilčević.

Pilac, kako su ga od milošte zvali, zadužio je Užice svojim pisanjem lokalne istorije, i učinio najbitnije korake za pravedno sagledavanje života i rada akademskog slikara Mihaila Milovanovića.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Đorđe Pilčević rođen je 1938. godine u Kruščici kod Arilja.

Osnovnu školu učio je u Kruščici, Subotici i Zemunu, a nižu gimnaziju u Brekovu. Pohađao školu učenika u privredi u Beogradu.

Radio je kao službenik (knjigovođa i blagajnik) u preduzeću „Proleter“ u Arilju i Narodnom odboru opštine Arilje. Potom je primljen za novinara užičkih Vesti, gde je radio od 1963. do 1979. U Vestima je bio urednik sportske rubrike. Od 1979. do 1989. bio je stalni dopisnik Politike iz užičkog kraja, a potom stalni dopisnik Borbe iz Užica do 1997. Bez posla u Politici te 1989, prema svedočenju njegovog kolege, takođe novinara Danila Kocića, ostao je posle tzv. "sporazumnog raskida radnog odnosa". Radnički savet je, pod nečuvenim pritiskom političkog rukovodstva Užica i dr Žike Minovića, doneo takvu odluku, koja je bila u suprotnosti sa zakonom. Pilčević se nije žalio, jer je prihvatio poziv Borbe da izveštava za tu redakciju. Bili su to teški dani za porodice Pilčević i Kocić. Za razliku od Pilčevića, koji je nepravdu oprostio, Kocić se žalio i dobio u sudskom procesu spor, te su mu nadokandili sve sudske troškove i lične dohotke."[1]

Od 1958. objavljivao je priloge u “Vestima”, “Narodnom vojniku” i listu “Za domovinu”. Sarađivao je sa 50 raznih listova i časopisa. Jedno vreme je u Večernjim novostima objavljivao priloge pod imenom Vlajko Erić. Objavio je više prikaza knjiga vezanih za užički kraj, preko dvadeset feljtona u “Vestima”, “Večernjim novostima”, “Frontu”, “Našim krilima”, “Borbi”, “Četvrtom julu”, “Polimlj”u, “Politici Ekspres”, “Zlatarskim novostima”.

Više od četrdeset godina bavio se publicistikom. Bio je član Saveza novinara Jugoslavije, Udruženja novinara Srbije i Crne Gore, u jednom mandatu član Suda časti Udruženja novinara Srbije, predsednik Aktiva novinara regiona Užice i član Udruženja publicista zapadne Srbije (Čačak). Povodom 25. godišnjice lista Polimlje u Prijepolju, dobio je drugu nagradu „Okica Gluščević“ za objavljen feljton u ovom listu – „Bistrica-gnezdo ustaničko“. U penziji je bio od 1997. godine, ali je nastavio da bude saradnik „Vesti“ i „BB glasa“. Bio je jedan od najaktivnijih saradnika i istraživača Istorijskog arhiva Užice.

Dela[uredi | uredi izvor]

Tragom ariljskih partizana (Arilje 1971)

Prvi Partizan 1944-1974 (Užice, 1974)

Komandant ustaničke Šumadije, priča o Milanu Blagojeviću (Užice,1979)

Dobrun, Tara, Sandžak (Užice-Beograd, 1980)

60 godina postojanja i rada Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Titovom Užicu 1923-1983 (Užice,1983. i dopunjeno izdanje 1998)

Pčelarstvo u požeškom kraju od najstarijih dana do danas (Požega, 1996)

Akademski slikar Mihailo Milovanović, život i delo 1879-1941 (Užice, 1998)

40 godina Zavoda za poljoprivredu „Moravica“ u Užicu 1958-1998 (Užice, 1998)

Braća Ječmenica (Užice, 1999);

Vatrogastvo Zlatiborskog okruga 1908-2000 (Užice, 2000)

30 godina Polivalentne patronažne službe užičkog Doma zdravlja 1971-2001)

45 godina Poljoprivredne škole „Ljubo Mićić“ u Požegi (Požega, 2002)

Tragično proleće-užički kraj u NATO agresiji 1999. (Užice, 2004)

Major Kol/ Građanin Kočić (Hans Kol)

Kooautor monografija

50 godina Sportskog društva „Sloboda“

85 godina Tekstilnog zavoda „Cveta Dabić“ Titovo Užice

50 godina Elektrodistribucije Užice

Na raskršću puteva i razmeđu vekova - Osnovna škola Nova Varoš 1827-2002 (Nova Varoš, 2002) itd.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]